Hrvatski sabor je 13. svibnja 2022. usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Njime su izvršene korekcije važećeg Zakona „Narodne novine“, br. 20/18, 115/18 i 98/19). One će poboljšati primjenu istog, ubrzati raspolaganje. Omogućiti će dodjelu poljoprivrednog zemljišta onim korisnicima koji će se na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države baviti poljoprivrednom proizvodnjom koja stvara dodanu vrijednost. Tako će se uspostaviti efikasnija kontrola korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku.
Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu zadužuju se jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS) da u roku od 6 mjeseca od dobivanja suglasnosti na Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspišu javne natječaje za zakup za slobodno poljoprivredno zemljište u vlasništvu države; također i ono zemljište koje se koristi bez valjane pravne osnove. Propisuje se da Ministarstvo poljoprivrede preuzima raspolaganje istim ukoliko to ne bude slučaj.
Maksimalnu površinu zakupa može odrediti JLS u javnom natječaju. Uvodi se elektronička provedba javnog natječaja za zakup; mijenja se rok trajanja zakupa na način da se zakup daje na 25 godina za višegodišnje nasade; također i 15 godina za ostale vrste poljoprivredne proizvodnje, oba roka s mogućnošću produljenja.
Veoma važno za ispunjavanje strateških ciljeva je propisan sustav bodovanja, namijenjen utvrđivanju najpovoljnijeg ponuditelja u javnim natječajima za zakup. Pri tome prednost ostvaruju ponuditelji koji ostvare najveći broj bodova od ukupno mogućih 100 bodova. Najveći broj bodova ostvaruju ponuditelji koji na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države ostvaruju višu dodanu vrijednost(proizvodnja, prerada…),;dosadašnji posjednici; domicilni te mladi nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Naime, u javnom prostoru najviše polemike izazvala je upravo odredba o bodovanju; nakon sjednice Hrvatskog sabora održano je više sastanaka i rasprava sa predstavnicima institucija i zainteresirane javnosti. Uvaženi su prijedlozi i komentari te su dodani bodovi za povrtlarstvo i proizvodnju šećerne repe; bodovi za autohtone pasmine, uređen je kriterij domicilnosti; bodovanje proizvodnog objekta u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba koja raspisuje javni natječaj; dodan je novi kriterij – Udio izravnih plaćanja u ukupnim prihodima od poljoprivrede – koji je bio sadržan u kriteriju dosadašnji posjednik.
Novim Zakonom propisuju se obveza i rok dostave odnosno izrade Gospodarskog programa za ugovore koji imaju odredbu o Gospodarskom programu kao sastavnom dijelu ugovora; zatim dodatne mjere kontrole raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH kroz uključivanje Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u kontrolu tla i kontrolu provedbe agrotehničkih mjera; prekršajne odredbe za neovlašteno korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i za nedostavljanje godišnjeg izvješće o provedbi gospodarskih programa; uvodi se administrativna kontrola ispunjavanja gospodarskih programa od strane Ministarstva poljoprivrede i JLS-ova.
