Hrvatski sabor raspravio je Izmjene i dopune Zakona o poljoprivredi o kojima će glasovati ovaj tjedan. Izmjene ovog zakona pružit će pravni okvir za donošenje Strategije poljoprivrede, ali i drugih strateških dokumenata, kao što je Strategija biogospodarstva te će unaprijediti sutav doniranja hrane.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir je raspravljajući o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi istaknula kako su obilje proizvodnih resursa, raznolikost agroklimatskih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju, raspoloživost sredstva za potporu poljoprivredi, povezanost s drugim sektorima, rast ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj i članstvo u Uniji prepoznati kao prednosti u SWOT analizi hrvatske poljoprivrede u čijoj izradi je sudjelovala Svjetska banka. Javno savjetovanje o nacrtu Strategije završilo je prije par dana, nakon čega slijedi izrada konačnog prijedloga Strategije koja bi trebala poslužiti i kao osnova za donošenje nacionalnog strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).
Podsjetila je kako se u preporukama Europske Komisije za izradu nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP-a ističe da Hrvatska ima jedan od najvećih potencijala u EU-u za razvoj biogospodarstva, što je prilika za zeleni razvoj ruralnih područja, ali i nove gospodarske mogućnosti za poljoprivrednike, a čemu u prilog idu i planirane aktivnosti koje se predlažu Strategijom razvoja hrvatske poljoprivrede. Ovim aktivnostima predviđena su ulaganja u obnovljive izvore energije usmjerene na male i mlade poljoprivrednike.
Potrebno jačanje konkurentnosti malih i mladih poljoprivrednika!
A upravo su mali i mladi poljoprivrednici prepoznati kao glavni čimbenici procesa konsolidacije hrvatske poljoprivredne proizvodnje ukazujući na potrebu jačanja njihove konkurentnosti kroz financijske instrumente, digitalizaciju i modernizaciju proizvodnje, vertikalnu integraciju proizvođača, proizvodnju proizvoda s dodanom vrijednošću i poticanje kratkih lanaca opskrbe hranom i zaštitu potrošača. Da to nije lagan posao i da se promjene neće dogoditi preko noći govori i podatak kako 20% poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj prima 77% ukupnih poticaja i posjeduje 75% poljoprivrednog zemljišta, što je pokazatelj da sustav potpora treba učiniti pravednijim i transparentnijim.
Petir je istaknula kako je predlagatelj prihvatio prijedloge Odbora za poljoprivredu vezane uz preciznije definiranje programa promocije hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a koju promociju, rekla je treba usmjeriti prema internetskim stranicama, društvenim mrežama, raznim mobilnim aplikacijama i drugim mobilnim platformama čije informacije brzo i lako dolaze do krajnjih korisnika.
Savjetodavnu službu je potrebno uključiti u edukaciju, pružanje stručne i tehničke podrške
Dobrim je ocijenila i prihvaćanje prijedloga Odbora za poljoprivredu da se savjetodavna služba uključi u provedbu poslova edukacije i pružanja stručne i tehničke podrške vezano uz korištenje elektroničke poljoprivredne iskaznice, a koja promjena će korištenje približiti starijim nositeljima poljoprivrednih gospodarstava.
Petir je podsjetila i kako hrvatska poljoprivreda izlazi iz prvog proračunskog razdoblja financiranog sredstvima EU, osvrnula se je na dobra i manje dobra iskustva iz proteklog razdoblja i pozitivnim ocijenila prijedlog da se kod povrata sredstava Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obročnom otplatom predlaže ukidanje obveza povrata zateznih kamata.
-Poljoprivreda je povezana s proizvodnjom i preradom hrane, biogospodarstvom, zaštitom okoliša, klime, zapošljavanjem, očuvanjem ruralnog područja, zaštitom prava potrošača i mnogim drugim područjima. Zato je ključno vrednovati sve doprinose koje poljoprivreda daje i u osmišljavanju mjera uzeti u obzir sve aspekte životnog ciklusa proizvoda – od održive proizvodnje do održive potrošnje – čemu velik doprinos može dati i jasnije propisivanje i označavanje sljedivosti poljoprivredno prehrambenih proizvoda, ali i upravljanje otpadom od hrane te promoviranje i informiranje o dobrobitima doniranja i u konačnici, te jačanje sustava doniranja, u kojemu će se za potrebite osigurati hrana i istovremeno smanjiti financijski i administrativni pritisak na donatore, istaknula je Petir.
4 regionalna centra
U Republici Hrvatskoj ukupno je 135 posrednika u doniranju hrane, udio donirane hrane kontinuirano raste, a projekt uspostave banke hrane prijavljen je u Nacionalni plan oporavka i otpornosti s vrijednošću od 32 milijuna kuna. Ovim projektom planira se uspostava četiri velika regionalna centra u kojima će se infrastrukturno opremiti objekti za prihvat većih količina hrane i stvorili bolji uvjeti rada posrednika. Prvi rezultati po pitanju uspostave banke hrane očekuju se u 2022. godini.
S ciljem jačanja ruralnih područja potrebno je jačati njihovu infrastrukturu i istovremeno planirati mjere raznih politika i fondova EU.
-Zato vjerujem da ćemo na temelju dosadašnjih iskustava pametno programirati buduće programsko razdoblje kako bi ciljanim i pravim mjerama doprinijeli rastu i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede i očuvanju hrvatskih sela, zaključila je Petir.
