Od 2021. godine je na svjetskom tržištu zabilježen stalan rast cijene nafte što se odrazilo na povećanje cijene svih naftnih derivata. S početkom ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine stanje na tržištu energenata je dodatno otežano te je u Republici Hrvatskoj stalan rast cijena osnovnih vrsta goriva koji služe u transportu utjecao na rast troškova transporta mlijeka od proizvođača ili sabirališta do objekata za preradu malih mljekara.

U Republici Hrvatskoj posluje 28 malih mljekara, koje na godišnjoj razini prikupe oko 27 milijuna kilograma mlijeka od kojeg najveći udio čini kravlje (96,7%) i manji ovčje (2,4%) i kozje (0,9%) mlijeko. U sektoru ovčjeg mlijeka u 2023. godini isporučeno je  ukupno 1.780.984 kg ovčjeg mlijeka što je u odnosu na 2022. godinu pad od 20,18%, dok je u sektoru kozjeg mlijeka u 2023. godini isporučeno ukupno 3.144.525 kg kozjeg mlijeka što je u odnosu na 2022. godinu zabilježen pad od 11,57%. Male mljekare prikupe i 7,3% od ukupne količine mlijeka proizvedenog u Republici Hrvatskoj. Kako bi osigurale dovoljnu količinu mlijeka, male mljekare surađuju sa više od 700 gospodarstava, a što je 19% od ukupnog broja proizvođača mlijeka.

Iz omjera količine prikupljenog mlijeka i broja proizvođača razvidno je da se radi o većem broju farmi s manjom godišnjom proizvodnjom mlijeka i uglavnom s manjim brojem grla u mužnji. Za prikupljanje dovoljnih količina mlijeka, vozila prelaze na dnevnoj razini velike udaljenosti što utječe na značajno povećanje troškova sabiranja mlijeka, a koje ujedno posao prikupljanja čini organizacijski i tehnički zahtjevnijim. Mlijeko se prikuplja specijaliziranim vozilima sa zajedničkih sabirališta u koja mlijeko donose proizvođači sa farmi koje su u blizini, a rijetko i sa farmi koje proizvode dovoljnu količinu mlijeka da posjeduju svoje uređaje za hlađenje i skladištenje mlijeka.

U takvim uvjetima proizvodnje cijena sabiranja i transportnih troškova značajno opterećuje cijenu mlijeka i konkurentnost na tržištu proizvoda. Jednako je izražen problem prikupljanja ovčjeg i kozjeg mlijeka jer su ova gospodarstva u pravilu na udaljenim i slabije dostupnim područjima. Prikupljanje mlijeka s tih gospodarstva predstavlja izazov u organizaciji i dopremi do pogona za obradu mlijeka, bez obzira na veličinu otkupljivača. Mali proizvođači kravljeg mlijeka, kao i proizvođači ovčjeg i kozjeg mlijeka često se nalaze na prostorima slabije naseljenosti i obustava prikupljanja mlijeka na tim područjima dovest će do daljnje depopulacije ruralnih područja.

Ovim Programom osigurat će se pomoć malim mljekarama nadoknadom dijela troškova sabiranja mlijeka u svrhu očuvanja malih gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka.

  1. PRAVNA OSNOVA

Program ima uporište u sljedećim zakonskim propisima:

– članak 39. Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine«, br. 118/18, 42/20, 127/20 i 52/21)

– Potpora iz Programa dodjeljuje se u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 2023/2831 od 13. prosinca 2023. godine o primjeni članka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (SL L, 15.12.2023.)

Ovaj Program ima uporište u „Programu razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine“ i „Akcijskom planu za provedbu Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2025. godine“ donesenim Odlukom Vlade Republike Hrvatske na sjednici održanoj 15. veljače 2024. godine.

  1. CILJ I OPRAVDANOST PROGRAMA

Cilj programa je pružanje financijske pomoći subjektima koji su suočeni sa problemima uzrokovanim povećanjem troškova goriva koji sudjeluju s visokim udjelom u troškovima njihovog poslovanja te uzrokuju značajno povećanje troškova sabiranja i transporta sirovog mlijeka od isporučitelja do objekata za preradu.

Dodjelom potpore zadržala bi se postojeća razina proizvodnje i prikupljanja kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka te omogućio nastavak rada malih mljekara, a samim time i očuvala proizvodnja mlijeka na malim gospodarstvima u Republici Hrvatskoj.

  1. TRAJANJE PROGRAMA

Program će se provoditi od 2024. do 2026. godine

  1. PRIHVATLJIVI KORISNICI

Prihvatljivi korisnici potpore iz ovog Programa su mikro, mala i srednja poduzeća kako su definirana u Prilogu I. Uredbe Komisije (EU) br. 2022/2472 od 14. prosinca 2022. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektorima poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 327/1, 21. 12. 2022.) koja posluju u odobrenim objektima za preradu mlijeka upisanima u Upisnik odobrenih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla kojega vodi Ministarstvo poljoprivrede i koja su sabrala kravlje, ovčje i/ili kozje mlijeko proizvedeno na području Republike Hrvatske u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva.

Za prikupljeno ovčje i/ili kozje mlijeko proizvedeno na području Republike Hrvatske u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva su prihvatljiva i velika poduzeća kao korisnici potpore iz ovog Programa, koja posluju u odobrenim objektima za preradu mlijeka upisanima u Upisnik odobrenih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla kojega vodi Ministarstvo poljoprivrede.

Potporu ne može ostvariti subjekt koji prerađuje isključivo mlijeko s vlastite farme.

  1. IZNOS POTPORE

Iznos prihvatljive potpore u okviru Programa za svakog pojedinog korisnika određivat će se sukladno sljedećoj formuli:

Pri čemu je:

x – iznos potpore po prihvatljivom korisniku za svaku godinu podnošenja zahtjeva

a – broj isporučitelja mlijeka evidentiranih kod prihvatljivog korisnika u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva za potporu

b – ukupan broj isporučitelja evidentiranih kod svih prihvatljivih korisnika prijavljenih za potporu u okviru ovog Programa u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva za potporu

c – evidentirano sabrano mlijeko prihvatljivog korisnika (kg) u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva za potporu, pri čemu je za mikro, male i srednje otkupljivače prihvatljiva ukupna količina sabranog kravljeg, ovčjeg i/ili kozjeg mlijeka, dok je za velike otkupljivače prihvatljiva količina sabranog ovčjeg i/ili kozjeg mlijeka

d – ukupno sabrano mlijeko svih prihvatljivih korisnika prijavljenih za potporu (kg) u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva za potporu

e – ukupna financijska sredstva za provedbu Programa u godini u kojoj se podnose zahtjevi

  1. OBLIK I NAČIN DODJELE POTPORE

Potpora se u cijelosti financira iz državnog proračuna Republike Hrvatske, a ukupna vrijednost Programa iznosi 4.650.000 eura.

Godišnji iznos od 1.550.000 eura će se rasporediti prihvatljivim korisnicima čiji su podaci o broju isporučitelja i sabranom mlijeku evidentirani u bazi podataka Jedinstvenog registra domaćih životinja u Aplikaciji za vođenje podataka o proizvodnji mlijeka za svaku godinu koja prethodi godini podnošenja zahtjeva.

Na temelju dostavljene dokumentacije, podataka iz dostupnih registara i za ovu svrhu zatraženih podataka iz drugih registara obavlja se administrativna obrada zahtjeva za potporu.

  1. FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU PROGRAMA

Sredstva za provedbu Programa osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, sa proračunske glave 06005 Ministarstva poljoprivrede, K821074 – programi državnih i de minimis potpora i sufinanciranje infrastrukture za razvoj poljoprivrede, u iznosu od 1.550.000,00 eura za 2024. godinu, 1.550.000,00 eura za 2025. i 1.550.000,00 eura za 2026. godinu provedbe Programa.

  1. PROVEDBA PROGRAMA

Ministarstvo poljoprivrede odgovorno je za izradu i upravljanje ovim Programom. Program se primjenjuje na cijelom području Republike Hrvatske.

Provedba ovog Programa propisat će se Pravilnikom, a provodit će ga Agencija za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju. Pravilnikom će se propisati detaljni uvjeti prihvatljivosti te potrebni dokazi o ispunjavanju uvjeta prihvatljivosti, razdoblje i način podnošenja zahtjeva za potporu, administrativna kontrola, isplata i povrat sredstava.

  1. OBVEZE KORISNIKA POTPORE

Korisnici potpore koji smanje količine otkupljenog mlijeka tijekom godine za koju podnesu zahtjev do 20% u odnosu na prosjek otkupa u dvije godine koje prethode godini podnošenja zahtjeva, u obvezi su vratiti iznos potpore i to u jednakom postotnom iznosu na ukupno ostvarenu potporu koliko je u postotnom iznosu utvrđeno smanjenje otkupa mlijeka.

Korisnici koji tijekom godine za koju podnesu zahtjev smanje količinu otkupljenog mlijeka za više od 20% u odnosu na prosjek otkupa u dvije godine koje prethode godini podnošenja zahtjeva, obvezuju se da će vratiti ukupan iznos potpore dodijeljen kroz ovaj Program.

Korisnici potpore obvezuju se da tijekom sudjelovanja u provedbi Programa neće jednostrano raskidati ugovorne odnose s primarnim proizvođačima mlijeka.

Foto: APPRRR

Prethodni članakObjavljeni odgovori na pitanja u vezi natječaja za nerazvrstane ceste iz intervencije 73.13.
Sljedeći članakKako pravilno orezati ruže?
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Zakonom o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. veljače 2009. godine, Republika Hrvatska postala je osnivač Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Sjedište Agencije je u Zagrebu, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poljoprivredu. Svaka država članica Europske unije mora imati agenciju za plaćanja u poljoprivredi. Osnivanje takve agencije u Hrvatskoj bio je uvjet za zatvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, pa je tako Agencija za plaćanja u poljoprivredi  jedina institucija čije je osnivanje, odnosno postojanje, izrijekom navedeno u Ugovoru o pristupanju Hrvatske u EU kao uvjet za punopravno članstvo.     Da bi mogla povlačiti oko 5 milijardi kuna godišnje iz EU proračuna namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju RH, Agencija za plaćanja mora biti akreditirana po točno određenim kriterijima (Uredba EK 885/2006). Da bi dobila akreditaciju, Agencija za plaćanja je morala uspostaviti Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) preko kojeg sve zemlje članice EU zaprimaju, obrađuju i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima.    Od ostalih neophodnih sustava, Agencija ima Upisnik poljoprivrednika s 174 953 registriranih poljoprivrednika (podaci od 4.5.2016.), zatim ARKOD – sustav za digitalnu identifikaciju zemljišnih parcela; te prateće registre (vinogradarski registar, registar primarnih proizvođača hrane, registar subjekata u ekološkoj proizvodnji), ISAP – centraliziranu elektronsku bazu podataka (za istovremeni unos podataka s 25 lokacija APPRRR u RH) i AGRONET – zaštićenu internetsku aplikaciju putem koje poljoprivrednici pregledavaju podatke o svom gospodarstvu te u kojoj elektronski popunjavaju godišnje zahtjeve za potpore.  Osnovni poslovi APPRRR:  - provedba nacionalnih mjera potpora u poljoprivredi i ribarstvu - provedba mjera Zajedničke poljoprivredne politke EU (izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja) -provedba mjera Zajedničke organizacije tržišta EU (intervencije u  stočarstvu/bilinogojstvu; raspodjela uvozno/izvoznih dozvola; proizvodna ograničenja u sektoru mlijeka i šećera; provedba mjera privatnog skladištenja; provedba Sheme školskog voća i Sheme školskog mlijeka) - provedba mjera IPARD programa (6 mjera) - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru pčelarstva - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vinarstva - provedba mjera Zajedničke ribarstvene politike EU - dodjela prava na potrošnju „plavog goriva“ - naknada šteta od elementarnih nepogoda - provedba potpora osiguranja usjeva - provedba programa kapitalnih ulaganja   www.apprrr.hr