Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir primila je u petak, 9.4., u Hrvatskom saboru predstavnike inicijative „Sjeme je naše ljudsko pravo“, Sunčanu Pešak i Roberta Hadžića, dok se je Silvija Kolar-Fodor u sastanak uključila online. Predstavnici Inicijative izvijestili su Marijanu Petir da planiraju održavanje okruglog stola „Zakon o sjemenu – zajedničko rješenje“ čiji je cilj da sve zainteresirane strane kroz facilitirani proces nađu zajednički najbolje rješenje za sporne stavke ovog Zakona oko prava korištenja vlastitog sjemenja i obaveze dorade sjemena. Uputili su poziv Odboru za poljoprivredu da se uključi u suorganizaciju navedenog događaja na kojem očekuju predstavnike Ministarstva poljoprivrede, stručne i zainteresirane javnosti, te međunarodne stručnjake dr. sc. Christophe Golay, predstavnik Geneva Academy of International Humanitarian Law and Human Rights i Antonio Onorati, član ekspertne skupine Europske komisije za izradu nove europske regulative o sjemenu. Marijana Petir je podsjetila da su na sjednici Odbora za poljoprivredu o ovom Zakonu, a u koju su bili uključeni i predstavnici Inicijative, iznesena stajališta članova/ica da je potrebno otkloniti nejasnoće i nomotehničke nedorečenosti koje se odnose na certificiranje i doradu sjemena te je Ministarstvo poljoprivrede izrazilo spremnost da se to i učini do drugog čitanja Zakona. Pozdravila je održavanje rasprave u kojoj bi zajednički u dijalogu tražili najbolja rješenja za Konačni prijedlog Zakona o sjemenu, jer kako je istaknula, „o sjemenu ovisi proizvodnja hrane, prehrambena sigurnost pa sukladno tome i nacionalni suverenitet naše zemlje te nam svima treba biti zajednički cilj da dođemo do dobrog Zakona“.

Prethodni članakOdržana video-konferencija projekta Strateške transformacije poljoprivrede i ruralnog prostora
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.