Hrvatski poljoprivrednici nakon pune tri godine, uz brojne nejasnoće i iznimno velik broj otvorenih pitanja, u neizvjesnosti iščekuju raspisivanje natječaja za intervenciju 73.10. Riječ je o jednoj od najvažnijih i financijski najizdašnijih investicijskih mjera u domaćoj poljoprivredi, a ovim povodom početkom lipnja opširnim se priopćenjem oglasila Udruga konzultanata za ruralni razvoj (UKRRA).

Članovi ove strukovne udruge, koja okuplja 35 istaknutih konzultanata s područja cijele Hrvatske, svakodnevno intenzivno rade na terenu s domaćim proizvođačima. Njihov je trenutačni fokus upravo na pripremi zahtjevnih poljoprivrednih projekata za spomenutu intervenciju pod nazivom “Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju”, koja se provodi unutar Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske. Posljednjih tjedana, kako ističu iz udruge, na terenu primjećuju sve izraženiju bojazan i nezadovoljstvo među poljoprivrednicima koji planiraju aplicirati za ova sredstva.

Glavni izvor frustracije leži u činjenici da se u javnosti i nadležnim krugovima sustavno podcjenjuje složenost same pripreme dokumentacije, kao i vrijeme koje je realno potrebno za njezino ishođenje. Kada se na to doda tromost domaće administracije, situacija postaje alarmantna za sve koji žele modernizirati svoju proizvodnju.

Ljetni zastoj administracije i zamke novih pravila

Poseban i vrlo opipljiv problem u ovom trenutku predstavlja činjenica da predstoji razdoblje godišnjih odmora. Tijekom ljetnih mjeseci projektantski uredi, javnopravna tijela i lokalni upravni odjeli koji su zaduženi za izdavanje ključnih dozvola tradicionalno rade sa znatno smanjenim kapacitetima. U udruzi UKRRA stoga glasno objašnjavaju kako poljoprivredni sektor s pravom očekuje da se prilikom same objave natječaja u obzir uzmu stvarne okolnosti i kronični problemi na terenu, a ne samo teoretski rokovi.

Intervencija 73.10. predstavlja apsolutno ključnu priliku za ulaganja u primarnu proizvodnju u ovom programskom razdoblju. Upravo je zato od presudne važnosti da uvjeti provedbe i vremenski okvir natječaja budu maksimalno usklađeni sa stvarnim mogućnostima pripreme projekata na terenu, a ne isključivo s krutim administrativnim planovima provedbe, naglašavaju u udruzi.

Među poljoprivrednicima i stručnjacima koji izravno sudjeluju u pripremi projekata posljednjih se tjedana sve češće otvara još jedno važno pitanje. Postoji li u nadležnim institucijama uopće svijest o tome koliko su se pravila promijenila u odnosu na posljednji natječaj iz 2023. godine? Naime, taj prethodni postupak ni danas nije u potpunosti završen, što stvara dodatan pravni vakuum. U međuvremenu su drastično izmijenjeni uvjeti provedbe: smanjen je intenzitet potpore, smanjeni su maksimalni iznosi potpora po projektu, a kroz novi su pravilnik uvedene brojne birokratske promjene koje zahtijevaju opsežnu prilagodbu.

Opasnost od koncentracije sredstava kod velikih sustava

Tijekom procesa javnog savjetovanja posebnu su pozornost i raspravu izazvale odredbe koje se odnose na povezana i partnerska poduzeća. U prvotnoj verziji pravilnika bilo je predloženo potpuno ukidanje ranijih ograničenja. To je uključivalo i ukidanje odredbe prema kojoj se samo jedno povezano ili partnersko poduzeće moglo prijaviti na natječaj, kao i ograničenje od pet milijuna eura potpore po korisniku i povezanim subjektima tijekom cijelog programskog razdoblja.

Nakon oštrih komentara i argumentiranih upozorenja Udruge konzultanata za ruralni razvoj, Ministarstvo poljoprivrede je djelomično korigiralo svoj prvotni prijedlog. Najavljeno je uvođenje nove odredbe prema kojoj jedan korisnik može podnijeti jedan zahtjev za potporu po pojedinom sektoru. Time je dio primjedbi s terena uvažen, no konzultanti upozoravaju da i dalje ostaje otvoreno opasno pitanje mogućnosti prijave povezanih društava u različitim sektorima proizvodnje. To bi u praksi moglo dovesti do neželjene koncentracije značajnog dijela raspoloživih sredstava kod vrlo malog broja velikih poslovnih sustava, čime bi obiteljska poljoprivredna gospodarstva ostala zakinuta. Donošenjem konačnog pravilnika pravila su napokon postala jasna i tek sada projektanti, konzultanti i poljoprivrednici mogu sa sigurnošću planirati investicije.

Budući da velik dio projekata uključuje gradnju ili rekonstrukciju objekata, što podrazumijeva izradu opsežne tehničke dokumentacije, pribavljanje posebnih uvjeta građenja i građevinskih dozvola, radi se o golemom poslu. Želi li se postići stvarna učinkovitost ove investicijske mjere, nadležne institucije moraju uvažiti glas struke i ukloniti birokratske barijere, jer o ovim investicijama izravno ovisi opstanak i konkurentnost hrvatske poljoprivrede.

Foto: Shutterstock

Prethodni članakDo dva milijuna eura bespovratnih sredstava: što donosi novi pravilnik za intervenciju 73.10
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.