Iako dvije godine kasnije nego što je planirano, a zbog kašnjenja prouzrokovanih pandemijom COVID-19, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF pozdravlja usvajanje Sporazuma Kunming-Montreal, kojim se svijet obvezuje na zaustavljanje i poništavanje gubitka biološke raznolikosti do 2030. – globalni cilj koji je pohvaljen kao ekvivalent klimatskom 1,5C.

Cilj sporazuma, koji je usvojilo 196 zemalja potpisnica UN-ove Konvencije o biološkoj raznolikosti, je da se očuva najmanje 30% kopna, slatke vode i oceana na globalnom nivou, poštujući prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica i priznajući doprinose autohtonih i tradicionalnih područja u odnosu na grupni cilj.

Međutim, WWF upozorava da bi cilj sporazuma o preokretu gubitka bio raznolikosti do 2030. mogao biti potkopan ako se na nacionalnom nivou ne riješi slaba retorika u kritičnim područjima kao što su zaštita netaknutih ekosustava i rješavanje neodržive proizvodnje i potrošnje.

-Konačno na međunarodnom nivou imamo hvalevrijedan pomak! Ovaj sporazum će u velikoj mjeri pokrenuti ostvarivanje ranije zadatih planova o očuvanju biljnog i životinjskog svijeta na planetu. Sada se trebamo ozbiljno prihvatiti posla na nacionalnom nivou i uvesti načela iz sporazuma u zakonodavstvo naše zemlje. Tako ćemo pokazati nedvosmislenu odluku da očuvamo zdravu prirodu i zdravlje svih nas, kaže izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.

Jedno od najspornijih pitanja u pregovorima bio je financijski paket za podršku naporima za očuvanje na globalnom nivou, a naročito u zemljama u razvoju.

WWF stoga pohvaljuje posvećenost vlada da ukinu subvencije štetne za prirodu i predanost znatnom i progresivnom povećanju financijskih sredstava iz svih izvora do 2030., mobilizirajući najmanje 200 milijardi USD godišnje. To predstavlja otprilike udvostručenje u odnosu na početnu vrijednost iz 2020. Veliko postignuće također je obveza da se u ove svrhe osigura 20 milijardi USD u međunarodnim financijskim tokovima do 2025. i 30 milijardi do 2030.

-Brine činjenica da se nije dovoljno precizirala financijska podrška nerazvijenim i zemljama u razvoju. Tu se nismo značajno odmakli od zaključaka usvojenih na nedavno održanom COP27 u Egiptu. Potrebno je uložiti veliko znanje i ogromna sredstva da bi se makar zaustavio gubitak prirode i živjelo u skladu s njom. Znanje imamo, a sigurna sam da će poslije ovog COP15, vlade svih zemalja popustiti pod pritiskom i brzo pronaći rješenje za konkretnu financijsku podršku, dodaje Kaluz.

Prvi korak je da zemlje ispune Sporazum Kunming-Montreal. Zemlje moraju ažurirati nacionalne strategije biološke raznolikosti i akcijske planove kako bi ih uskladili s globalnim ciljem preokreta gubitka bioraznolikosti do 2030. godine.

-Pogled je usmjeren i k EU. Već sutra, na sastanku ministara zaštite okoliša EU, države članice moraju djelovati u skladu s duhom Montreala i izraziti svoju nedvosmislenu podršku prijedlogu Komisije da se do 2030. obnovi najmanje 20% kopna EU i najmanje 20% morskih područja EU, zaključuje Kalauz.

Prethodni članakSretan Božić i nova 2023. godina
Sljedeći članakCOP-15 o bioraznolikosti – usvojen novi Globalni okvir za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.