Prema najnovijim srednjoročnim izgledima koje je objavila Europska komisija, izgledi za tržišta robe u EU -u za razdoblje od 2013. do 2023. povoljni su.

  

 width=

 

Srednjoročna prognoza za ratarske kulture relativno je pozitivna zahvaljujući stalnoj potražnji na svjetskoj razini i stabilnim cijenama. Očekuje se da će tržište mesa u EU -u podupirati snažna potražnja na svjetskoj razini, dok bi izgledi za gospodarski oporavak trebali omogućiti i veću potrošnju u Europi. Meso peradi i dalje će biti najdinamičniji sektor, a svinjetina omiljeno meso u Europi, dok se predviđa daljnji pad potrošnje govedine i ovčetine. Prognoze za mlijeko i mliječne proizvode povoljni su i za svjetsko i za domaće tržište, dok se na tržištu sira očekuje rast potaknut dinamičnim svjetskim tržištem i stabilnim povećanjem domaće potražnje. Očekuje se da će prihodi od poljoprivrede u EU -u rasti, iako više zbog kontinuiranog smanjenja potrebe za radnom snagom nego zbog ukupnog rasta prihoda.

 

Prethodni članakAgencija isplatila 2,87 milijuna kuna za još jedan završen IPARD projekt
Sljedeći članakOdluka o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.