U Dugopolju započeo ciklus od 12 radionica o seoskom turizmu “Moj-seoski” u Dalmaciji. Ono će se održati do 10. prosinca 2021. godine.

U Dugopolju je u ponedjeljak održana prva od 12 edukativnih radionica u Dalmaciji. Održana je u organizaciji Udruge ruralnog turizma Hrvatske i Lokalne akcijske grupe Zagora.

Na radionici se govorilo o zakonodavnom okviru i izazovima, novim turističkim trendovima, značaju kulturne baštine te važnosti redovne digitalne komunikacije. Sudionicima je također predstavljen Digitalni katalog seoskog turizma. On pružateljima usluga seoskog turizma omogućuje besplatnu promociju na domaćim i inozemnim tržištima. U katalog se upisuju poljoprivredna gospodarstva koja imaju registrirane vinarije, kušaone, izletišta, agroturizme, ruralne objekte za smještaj i slično.

Digitalni katalog predstavlja izvanrednu priliku da se konačno objedine podaci o pružateljima usluga seoskog turizma u cijeloj Hrvatskoj. Ne samo da je to važno radi njihove promocije, već će pomoći i nama u turističkim zajednicama. Također i kolegama iz domaćih i stranih turističkih agencija koji će na jednom mjestu moći vidjeti cjelokupnu ponudu seoskog turizma u određenoj destinaciji, istaknuo je na radionici Tomislav Balić, direktor Turističke zajednice Općine Dugopolje.

Sudionici radionice istaknuli su brojne probleme ruralnog prostora s kojima se susreću u radu. Od osnovnih uvjeta za rad kao što su voda, kanalizacija i slično, do prostornih planova koji se nerijetko mijenjaju na netransparentan način bez uvažavanja razvojnih potreba realnog sektora.

Poljoprivreda i turizam su glavni oslonci razvoja ruralnih područja. Seoski turizam pruža pregršt mogućnosti za ostvarivanje dodatnih prihoda čime se povećava ukupna dobrobit lokalnih zajednica. Zajedničkom suradnjom svih aktera, a posebno onih uključenih u lokalne akcijske grupe, navedeni problemi trebali bi se rješavati brže i efikasnije. Na tome ćemo dodatno raditi u budućnosti, istaknula je Marijana Botić Rogošić, voditeljica LAG-a Zagora.

Dvosatne radionice se organiziraju u suradnji s turističkim zajednicama i lokalnim akcijskim grupama, uz financijsku podršku Ministarstva turizma i sporta. Vodi ih Aleksandra Kuratko Pani, voditeljica Udruge ruralnog turizma Hrvatske.

Zainteresirani sudionici se na radionice u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji koje se održavaju do 3.12. mogu prijaviti putem obrasca na web stranici Udruge idemonaselo.hr  na kojoj također mogu dobiti i dodatne informacije o radionicama.  Prijave za radionice u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji bit će moguće od sljedećeg tjedna.

Udruga poziva sve pružatelje usluga seoskog turizma iz Dalmacije, odnosno poljoprivrednike koji se istovremeno bave i pružanjem ugostiteljskih ili turističkih usluga da se odazovu radionicama u što većem broju kako bi dobili važne informacije o mogućnostima za besplatnu promociju svojih objekata.

moj-seoski

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMeđunarodni znanstveno-stručni skup “Inovacije i agrobiznis”
Sljedeći članakPotvrđena influenca ptica kod divljih ptica i domaće peradi u Hrvatskoj
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.