Odbor za poljoprivredu raspravljao je o provedenim i planiranim aktivnostima kojima se nastoje prevenirati i ograničiti štete koju čini divljač na poljoprivrednim usjevima i nasadima.
–Iako je prošlo 15 mjeseci od naše tematske sjednice, čini se da pomaka po pitanju reguliranja šteta od divljači nema. Rekla je predsjednica Odbora Marijana Petir.
Dodala je kako je u tri navrata pisanim putem od Ministarstava poljoprivrede zatražila informaciju o održavanju najavljenog sastanka s Hrvatskim lovačkim savezom na kojem se je trebao postići dogovor oko rješenja problema, no odgovor nije stigao.
Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je u studenom 2021. natječaj za sufinanciranje nabave zaštitnih sredstava za sprečavanje šteta od divljači s vrijednošću od 2 milijuna kuna. Taj iznos je u potpunosti iskorišten. Iste je godine raspisan i natječaj za sufinanciranje premije police osiguranja za štete od divljači na poljoprivrednim usjevima u iznosu od 6 milijuna kuna. Od njih je zbog kratkog vremenskog roka, iskorišten tek mali dio sredstava.
Početkom 2022. godine raspisan je novi natječaj ukupne vrijednosti 4 milijuna kuna. Od tog iznosa je do sada dodijeljeno 2,2 milijuna kuna potpore. Prijave za natječaj su otvorene do 15. studenoga o.g. ili do iskorištenja svih sredstava. Rekao je kako ne postoji interes osiguravajućih kuća za kreiranje police osiguranja koja bi pokrivala štetu koju počini divljač. Podsjetio je da je Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Naredbu o smanjenju brojnog stanja divlje svinje. S njom je osiguran napredak u provođenju izlučenja divljih svinja u lovnoj godini 21/22 za gotovo 30% u odnosu na lovnu godinu 18/19. Dodatno, u kontaktu s jedinicama regionalne samouprave, Ministarstvo strijemi njihovom aktivnijem uključivanju u rješavanje ove problematike.
Predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza, Ivica Budor rekao je kako su lovci iskoristili 30% ukupno raspoloživih sredstava kojima je sufinancirana nabava zaštitnih sredstava. Također i kako lovcima od 14,5 milijuna eura namijenjenih sprečavanju afričke svinjske kuge nije osigurana niti jedna kuna; premda su bili u obvezi poštivati određene mjere (dezinfekcija osoba i vozila, provođenje nadzora, evidencije).
–Potrebno je pristupiti izmjenama Zakona o lovstvu, kojima bi se jasno odredile obveze institucija, poljoprivrednika i lovoovlaštenika. RH treba jasno odrediti kome divljač pripada i tko za divljač snosi odgovornost; posebno imajući u vidu da se trenutno isplaćuje šteta samo za štete koju divljač prouzroči u prometu, rekao je Budor.
Istaknuo je kako su kao Hrvatski lovački savez ponudili Ministarstvu poljoprivrede model rješavanja ovih šteta. Na isti nisu dobili odgovor.
Josip Đakić predložio je da se pravo na potpore u poljoprivredi veže uz obvezu osiguranja poljoprivrednih površina. Na problem ulaska divljih svinja u urbane cjeline upozorila je Đurđica Sumrak. Nikša Vukas je mišljenja kako su zaštitna sredstva i repelenti koji se koriste za odbijanje divljači neučinkoviti. Mijo Latin je, govoreći o šteti koju čini sivi vuk na Banovini i u Dalmatinskoj zagori upozorio kako su naknade za štetu preniske. To bi moglo dovesti i do odustajanja od poljoprivredne i stočarske proizvodnje.
Ljubomir Kolarek je podsjetio da lovačka društva osiguravaju svoje objekte. U tom smislu bi se kroz jedinstvenu policu osiguranja mogle osigurati i štete od divljači. Drugi način osiguranja sredstava bio bi kroz povećanje police osiguranja za auto vozila. Na velike štete koju divljač čini u Baranji podsjetio je Stipan Šašlin.
Rekao je kako ove štete inicira i promjena stanišnih uvjeta i smanjenje područja na kojima divljač obitava. To se posebno očituje u visokim ogradama kojima veliki poljoprivredni proizvođači ograđuju svoje proizvodne površine. Predložio je da bi štete od divljači trebalo isplaćivati po istom modelu kako se isplaćuju štete od zaštićenih vrsta. Da problem šteta od divljači nije samo hrvatski, već i problem svih država u okruženju ukazao je Siniša Jenkač. Istaknuo je kako je potrebno formirati povjerenstvo koje bi na razini regije pratilo migracije divljači. Tako bi temeljem ovih analiza izradilo protokole postupanja.
Marijana Petir je istaknula da su poljoprivrednici u svim djelovima Hrvatske ogorčeni. Izloženi su velikim štetama od divljači. Ukoliko se problem ne riješi, uskoro ćemo morati donijeti zakon o zaštiti poljoprivrednika. Rekla je da je dobro što je prihvaćen prijedlog Odbora za poljoprivredu. S njim se osigurala potpora za nabavu pastira, ograda i drugih zaštitnih sredstava. Istaknula je kako to nije dostatna pomoć. Ni poljoprivrednici, a ni lovci se više ne mogu nositi sa situacijom na terenu. Zbog toga je potrebna žurna reakcija. U tom smislu potrebno je razmotriti mogućnosti prilagodbe Zakona o osiguravajućim društvima kojom bi se osigurala adekvatna reakcija osiguravajućih društava na problem nadoknade šteta od divljači, ali i Zakona o lovstvu da se stvore učinkovitiji instrumenti za brže rješavanje ovog problema.
–Potrebno je imati točne podatke o broju jedinki jer je to jedini način za preveniranja štete. Bilo bi dobro koristiti i iskustva drugih država, rekla je Petir.
Upozorila je kako je, iz odgovora koje je Odbor za poljoprivredu zaprimio od hrvatskih županija razvidno da postoje različita postupanja. Također i da ne postoji međusobna komunikacija, koja je itekako potrebna.
Igor Kreitmayer je odgovorio kako postupak utvrđivanja štete od zaštićenih vrsta traje u prosjeku od 6 do 7 mjeseci. S namjerom osiguranja tržišne vrijednosti naknade za štete koju počine zaštićene vrste, u tijeku novelacija Pravilnika i cijenika. Rekao je i kako za provođenje odstrjela zaštićenih vrsta trebaju biti ispunjeni preduvjeti. Važno je ulagati u zaštitu stoke gradnjom obora, korištenjem pasa čuvara i električnih pastira. Najavio je održavanje zajedničkog sastanka na kojem će se o ovim problemima, raspravljati sljedeći tjedan.
Izmjene Zakona o lovstvu su, zbog nedostatka kadrovskih kapaciteta, planirane za prvo tromjesečje sljedeće godine, odgovorio je Šime Mršić. Rekao je kako odgovornost za štetu koju počini divljač snosi lovoovlaštenik. Dodatna sredstva osigurat će se planiranim izmjenama Zakona o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti.
Zbog velikog broja šteta od divljači nije moguće uspoređivati ove štete sa štetama koje počine zaštićene vrste. Za primjenu istog modela utvrđivanja i naknade štete bio bi potreban veliki broj ovlaštenih procjenitelja. To bi postojeću proceduru još više zakompliciralo. U provedbi novog natječaja u obzir će se uzeti i poljoprivrednici koji su već pretrpjeli štetu od divljači.
