Zagrebačka županija priprema projektnu dokumentaciju za izradu javnog sustava navodnjavanja. Javni sustavi navodnjavanja (SN) bi bili:

  1. SN Rugvica – Lupoglav, obuhvata 1.878 ha bruto površine
  2. SN Lonjica, obuhvata 309 ha bruto površine
  3. SN Dubrava

Gore navedeni javni sustavi navodnjavanja navodnjavali bi 2.200 ha poljoprivrednih površina u Zagrebačkoj županiji što čini oko 3 % obradivog i korištenog poljoprivrednog zemljišta.

Procijenjena vrijednosti investicija za sve tri lokacije je 337 milijuna kn, a moguće je 100% sufinanciranje iz EU sredstava. U izradi su  idejni projekti kao podloge za ishođenje lokacijske dozvole te stručnih podloga i proračuna kojima se dokazuje izvedivost i funkcionalnost sustava navodnjavanja.

Za SN Dubrava traju radovi monitoringa raspoloživih količina voda (protok i vodostaj) na vodotoku Cerina za potrebe projektiranja akumulacije sustava navodnjavanja. Projektnu dokumentaciju sufinanciraju Hrvatske vode sa 80% i Zagrebačka županija sa 20% od ukupno prihvatljivih troškova.

Prethodni članakIsplaćeno 5 milijuna kuna za zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog podrijetla
Sljedeći članakNavodnjavanjem do visokih prinosa
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.