–Digitalizacija javne uprave ključna je za snažan oporavak, a to podrazumijeva velika ulaganja i složen proces reformi za što je glavni preduvjet odgovarajuća koordinacija između tijela javne uprave, istaknuo je Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, dodajući kako Vlada RH nastavlja s digitalnom transformacijom.
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva u suradnji s OECD-om organizirao je četvrti sastanak „Radne skupine za koordinaciju projekata državne informacijske infrastrukture i digitalne transformacije“.
Glavna tema sastanka bio je uspješan završetak zajedničkog projekta pod nazivom “Uspostava mehanizma koordinacije za osiguranje koherentnog razvoja e-Uprave“ koji je financiran iz Instrumenta tehničke pomoći Europske unije.
Projekt je provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u suradnji s Glavnom upravom Europske komisije za potporu strukturnim reformama (DG REFORM), a glavni cilj projekta je potpora Hrvatskoj u njenim nastojanjima da osmisli, razvije i provede reforme koje olakšavaju digitalnu transformaciju javnog sektora.
Projektom se uspostavlja funkcionalan i učinkovit model upravljanja i koordinacije projekata digitalizacije, te se uspostavlja interoperabilni okvir kako bi se poboljšale usluge za građane i poduzeća.
Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, u svom je uvodnom obraćanju istaknuo važnost ovog projekta koji je pokrenut u kolovozu 2021. Naveo je kako je nužno upravljati digitalnom transformacijom jer je to način da imamo bržu i efikasniju javnu upravu, te konkurentnije gospodarstvo.
Na sastanku su, uz predstavnike Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, prisustvovali i predstavnici Europske komisije, gospođa Nathalie Berger, ravnateljica Glavne uprave Europske komisije za potporu strukturnim reformama i gospođa Stanka Crvik Orešković projekt menager Europske komisije, te predstavnici Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj gospođa Barbara Ubaldi, zamjenica voditelja Odjela za otvorenu i inovativnu upravu OECD-a, te gospodin Felipe Gonzales Zapata, analitičar Odjela za otvorenu i inovativnu upravu OECD-a.
O uspješnom okončanju projekta, gospođa Berger je izjavila:
–Putem Instrumenta tehničke pomoći, u potpunosti smo posvećeni i spremni podržati države članice u digitalnoj transformaciji javnih uprava, a sa projektima odabranima pozivom TSI 2023 nastavljamo pružati podršku Vladama zemalja članica u osmišljavanju i provedbi reformi povezanih sa digitalnom tranzicijom.
O uspješnoj suradnji na provedbi ovog projekta gospođa Ubaldi je izjavila:
-OECD izražava svoje zadovoljstvo suradnjom sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva uz potporu Glavne uprave Europske komisije za potporu strukturnim reformama, na ovom projektu. Konkretne preporuke, akcijski planovi i smjernice pripremljeni za ovaj projekt imaju za cilj pomoći Vladi Republike Hrvatske, a posebno Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, u poboljšanju kapaciteta za upravljanje i koordinaciju digitalne transformacije javne uprave.
–Prvo, ojačavanjem kapaciteta za poboljšano planiranje, ulaganje i razvoj digitalnih projekata u javnoj upravi što će pridonijeti izvjesnoj realizaciji dobrobiti, koherentnosti i ostvarenju “najbolje vrijednosti za novac” pri provedbi Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine. I drugo, unaprjeđenjem interoperabilnosti podataka u javnome sektoru, stvarajući prilike za racionalizaciju internih procesa s konačnim ciljem osmišljavanja i pružanja poboljšanih usluga za građane i potičući uspostavu modela donošenja odluka temeljenih na analizi podataka. Rezultati ovog projekta i buduća provedba preporuka pomoći će Hrvatskoj u postizanju utjecajne, održive digitalne transformacije javne uprave usmjerene na čovjeka.
Ovim projektom provedena je analiza postojećeg sustava upravljanja i koordinacije u području digitalizacije javne uprave, te su izrađene smjernice za njegovo unaprjeđenje, a benefiti su bolja suradnja i koordinacija među institucijama, lakše i učinkovitije upravljanje podacima, jednostavnija razmjena podataka kojom se smanjuju administrativna opterećenja, te bolje praćenje i vrednovanje digitalnih projekata…A učinkovitije upravljanje digitalnom transformacijom omogućuje brže i kvalitetnije usluge za građane, bolju i jednostavniju dostupnost tih usluga, kao i konkurentnije gospodarstvo.
