Vinogradari se pripremaju obilježiti kršćanski blagdan 22. siječnja Sv. Vinka –Vincekovo. To je „zapovedani svetac“ ističu vinogradari kad se prvi puta odlazilo u gorice.

Orezale bi se tri rozgve i stavile u vodu. Tako su vinari znali kakav će biti ovogodišnji rod (da li se loza smrzla ili nije). Nekada je u siječnju padao snijeg…

Vrijeme se promijenilo, snijega je sva manje, ali tradicija se nastavlja i ne zaboravlja.

Uz pomoć Grada Vrbovca i Turističke zajednice grada, provodi se po Križevačkim štatutima Veliki ritual krščenja mošta – „hudobnoga nevernika i poganina po njegovi ekselenciji preštimanom gospodinu biškupu Martinu skup z njegvemi preštimanuga titulaša semi pomagači.“

Ceremonijal meštri Zlatko Mađerec i Ivan Petek Kos dat će i svoj osobni šarm i upadicama doprinijeti opuštajućoj i veseloj atmosferi. Vrbovečka udruga vinogradara i vinara obilježit će Vincekovo 21. siječnja u subotu kod obitelji Jadranke i Ilije –Iće Macuta u Kamenici.

Članovi Udruge vinogradara Kaptol Preseka obilježit će Vincekovo kod Željka Mušaka u Donjoj Velikoj.

Izvor: prigorski.hr

Prethodni članakDržavne institucije zadužene za pojačani nadzor cijena radi zaštite potrošača
Sljedeći članak8. WineOS – Osijek Wine Fest
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.