Na mladima debit ostaje. –Može se i tako reći, suglasan je Ivan Sladić (25) iz Skradina. On i njegov stariji brat Marko (44) predstavnici su generacija mladih vinogradara i vinara koji nastavljaju tradiciju uzgoja, ali i reafirmaciju  ove dalmatinske sorte.

-Kako je bilo krenulo debit umalo nije postao debil, kaže Ivan.

Naime, kako u bivšem sustavu nije bila bitna kvaliteta nego količine, tadašnje velike vinarije su ga proizvodile u ogromnim količinama. Sadili su se i tzv. zeleni klonovi, radile patvorine, a sve zajedno srozalo je Debit od nekada pitkog i osvježavajućeg na gotovo neužitno vino, kažu braća Sladići.

 class=

Prof. dr. sc. Edi Maletić: “Debit je podcijenjen!

-Bijela vina iz sjeverne Dalmacije sad ravnopravno konkuriraju Pošipima iz  srednje i južne Dalmacije, kaže prof. dr. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, kojega smatraju vodećim hrvatskim enologom

-Uz maraštinu tu ima prostora i za debit koji je podcijenjen, smatra  se sortom za masovna vina. Ali, ako ga se ukroti pri urodu i  njegove slabije kiseline poprave s pošipom, može se dobiti jako kvaliteteno vino, dodaje Maletić i podsjeća da su istraživanja u kojima je sudjelovao pokazala da su vina koja se dobro blendiraju, bolja nego čista, monosortna.

Svaka sorta ima svoje vrline  i mane. Umijeće enologa je kako spojiti te lego-kockice jer  svaka sorta može doprinijeti  kvaliteti budućeg vina, pojasnio je profesor Maletić.

Renesansa u Plastovu

U posljednjih 20-ak godina situacija se mijenja. Mlade snage iz šibenskog zaleđa, poglavito iz okolice Skradina, vraćaju Debitu kvalitetu zbog koje opet s razlogom postaje obožavano vino.

-Lagano, pitko i svježe, kažu braća Sladići koji u Plastovu na sedam hektara uzgajaju 35.000 loza. Uz Debit, od bijelih sorata vinove loze glavna je maraština, a od crnih sorata tu su također autohtone sorte lasina, plavina i nešto babića.

Naši vinogradi su na 300 metara nadmorske visine. Ovdje su uvjeti idelani za uzgoj grožđa. Kvalitetna zemlja, puno sunca i hladne noći daju idealan omjer sladora i kiselina. Zbog pogodne aeracije (strujanja zraka) gotovo i nema bolesti. Osim toga, blizina Parka prirode Krka kojega su ove godine, unatoč koroni, pohodili brojni turisti omogućavaju plasman i prodaju vina “na kućnom pragu”, naglašavaju braća.

Uz modernu malu vinariju Sladići imaju i svoju kušaonicu u kojoj za posjetitelje uvijek ima domaćeg pršuta i sira, a svih njihovih 10 proizvoda – maraštinu svježu i barrique, debit, plavinu, lasinu, rose od plavine, pjenušac i desertno vino, zapravo prošek od maraštine, osim u kušaonici, mogu se naći u restoranima diljem Dalmacije.

Rezidbom kontroliraju urod

-Godišnje “izbacimo” oko 40 tisuća boca, od toga 10.000 butelja debita, kaže Ivan, a na pitanje može li se od toga živjeti odgovara:

-Može, uz dosta truda i rada. Treba uzgojiti kvalitetan plod, u pravom trenutku potrgati, dovesti u podrum, napraviti dobro vino, prodati ga i naplatiti, sažeo je Ivan u jednu rečenicu formulu uspjeha. On i brat Marko redovito se educiraju na tečajevima, uvažavaju savjete struke i provode sve agrotehničke mjere u pravom trenutku. Posebnu pozornost posvećuju i rezidbi debita.

Ostavljamo uglavnom po jedan pup i “slijepić” na svakom trsu. Tako kontroliramo urod jer već dva ili više pupova daju puno grožđa sa slabim sladorima i povećanim kiselinama, otkrivaju braća Sladići.

Debit iz rata

Pri svemu dobrodošli su im i savjeti oca Jose koji im je uvijek pri ruci. Joso u Plastovu slovi kao vrijedan čovjek, znalac koji je proizveo prvu vrhunsku maraštinu.

 class=
Joso Sladić u vinogradu u Plastovu

Posebna priča je i o debitu kojega je buteljirao 1989. godine! Naime, kako su početkom Domovinskog rata morali napustiti Plastovo, koje je od neprijateljske ruke zapaljeno i posve uništeno, u jednom kantunu Josinog podruma ostalo je spašeno svega 200 – tinjak boca debita na koje je obitelj skoro bila i zaboravila.

-Neprocijenjivo je da još uvijek možemo kušati vino od prijeratne berbe, kažu braća Ivan i Marko, koji ponosno otvore po koju butelju na prigodnim degustacijama i drugim posebnim prigodama.

-Ima još 60 buteljica. Vino je pitko i aromatično i potvrđuje zašto je debit nekada bio obožavana sorta, kaže Ivan i podsjeća da je debit stoljećima bio vodeća bijela sorta sjeverne sjeverne Dalmacije. A bit će opet, jer samo u Plastovu ima pet, šest mladih vinara među kojima je najpoznatiji Alen Bibić koji vina sorte debit, kao i ostala vina, izvozi u Ameriku, Japan, Švedsku…

Medalja na Decanteru

O kakvoći vina od ove sorte svjedoči i medalja na Decanteru koju je za svoj debit osvojila vinarija Ante Sladić Vino iz Plastova. Debitu se vraćaju, podižu nove nasade i prave kvalitetna vina i vinari na zadarskom području među kojima je i mladi Šime Kurtov iz Pakoštana. Uz pomoć sredstava iz Programa ruralnog razvoja i Vinske omotnice, Kurtov gradi podrum i kušaonicu za 100.000 litara. Zanimljivo je i njegovo mišljenje o debitu.

Zahtijeva puno truda, ali se isplati. Treba ga oplemeniti da ima svježinu kontinetalnih vina i snagu kapljice s mora, poručuje Kurtov.

Tim njegovim riječima i zaključujemo ovaj raport s terena o debitu, sorti koja po mišljenju vinara i vinoljubaca ima svoju prošlost, sadašnjost i izglednu budućnost.

Sommelier Mladen Maraš: “Vino izražene svježine

Ocijenjujući debit vinarije Sladić mladi sommelier Mladen Maraš je rekao:

Vino je kristalno bistro, zelenkasto žute boje i prilično gusto. Miris mu je izražen i jako fin, prevladavaju herbalne, cvjetne te voćne arome. Od herbalnih, posebno su izražene kamilica i menta, a od cvjetnih prevladava bijelo cvijeće, dok od voćnih imamo arome prezrelih marelica i citrusa. Na okus, vino je suho, prilično toplo i mekano, izražene svježine, te što se tiče mineralnih soli vino je ukusno. Srednjeg je tijela, uravnoteženo i harmonično. Poslužili bi ga na temperaturi od 10 do 12 stupnjeva u tulipan čaši te ga sljubili sa školjkama i rakovima na bianco, te bi izvrsno stajao s crnim rižotom od sipe, sugerira sommelier Maraš.

 class=
Prethodni članakNajbolji hrvatski pjenušci!
Sljedeći članakŠto trebate znati o promjenama u fiskalizaciji?
Nedjeljko Jusup
Nedjeljko Jusup, dugogodišnji je novinar i urednik. Rođen 7. siječnja 1951. godine u Zadru gdje je završio Gimnaziju pedagoškoga smjera "Juraj Baraković", a studij novinarstva na Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo u Ljubljani. S pisanjem počinje još kao srednjoškolac u zadarskom Narodnom listu, tijekom studija u Ljubljani surađuje u Ljubljanskom dnevniku, Pavlihi i u splitskom tjedniku Nedjeljnoj Dalmaciji. Od 1980. do 1991. urednik je dopisništva u Radničkim novinama, tjedniku Saveza sindikata Hrvatske. Surađuje u Večernjem listu, Oku, Zapadu, Novom listu… U ratnim uvjetima 1994. godine, kao autor projekta i prvi glavni urednik s nekolicinom zadarskih kolega pokrenuo najprije tjednik Zadarski list koji je pod njegovim vodstvom nakon četiri godine prerastao u dnevni list. Izlazi stalno od 3. studenoga 1994. Jusup se bavi i publicistikom. Napisao više tekstova o razvitku medija u Zadru, uredio knjige i monografije "Politički obračuni", “Libar okorjelog agronoma” "Hrvatski misir", "Dragulji hrvatskog misira", "112. brigada: Od dragovoljačkih odreda do međunarodnog priznanja RH", Putopisne paralele: "Od Cerodola do Burgundije", “Stanislav Antić: Moje životno djelo”.. Dobitnik je više novinarskih nagrada i priznanja među kojima i godišnju nagradu Hrvatskog novinarskog društva - Zlatno pero 1991/1992 godine za svoje ratne reportaže s prve crte bojišnice. Nakon umirovljenja (2017.) nastavlja uređivati specijalizirani prilog Plodovi zemlje i mora kojega je, s ciljem povezivanja znanosti, struke i prakse u poljodjelstvu i ribarstvu, prije 20 godina pokrenuo u Zadarskom listu. Surađuje sa američkim portalom Olive Oil Times i Gospodarskim listom, objavljuje i u specijaliziranom časopisu Maslina u izdanju Slobodne Dalmacije, kao i portalu Agroklub koji ga je proglasio Autorom godine 2018. Nedjeljko Jusup je dugogodišnji član Hrvatskoga novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske od njegova osnivanja, aktivno sudjeluje na skupovima i seminarima, okruglim stolovima ili tribinama posvećenim aktualnim problemima novinara. Jedan je od organizatora Međunarodnog znanstvenog skupa "Kraljski Dalmatin – 200 godina zadarskog i hrvatskog novinarstva u europskom kontekstu". Inicirao je i sudjelovao u pokretanju brojnih poljoprivrednih manifestacija među kojima VINCRO u Polači, Vinin u Ninu. Ravnokotarska fišijada u Benkovcu… Jusupov novinarski i urednički moto je: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.