Kukurijeci su među najranijim cvatućim trajnicama,a cvjetovi su im nalik ružama. Vrtlari ih posebno cijene zbog njihovog zimskog i ranog proljetnog razdoblja cvatnje. Vrlo dobro podnose mraz, a mnogi su zimzeleni. U našim krajevima vrsta Helleborus niger može cvjetati na otvorenom u vrijeme Božića. Kod nas je poznat još i kao zimska ruža, božićna ruža. U hladnijim će se zonama kukurijek probiti kroz smrznuto tlo, rano u proljeće. Njegovo lišće ostaje privlačno i ljeti pa su pogodne za masovnu sadnju, a idealni su za šumske vrtove jer izvrsno podnose sjenu.
Rod Helleborus, kukurijek, obuhvaća približno 20 vrsta zeljastih ili zimzelenih višegodišnjih cvjetnica iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae).
Hellleborus orientalis je najpopularniji
Vrsta H. argumenttifolius, korzikanski kukurijek je robusna biljka s blijedozelenim cvjetovima u obliku čaše i atraktivnim kožnatim lišćem, čest je u uzgoju. Takav je i smrdljivi kukurijek (H. foetidus) koji ima male, zvonolike cvjetove skupljene u viseće nakupine, blijedozelene boje, često obrubljene kestenjastom bojom, koja je u suprotnosti s tamnim zimzelenim lišćem. H. foetidus Wester Flisk, s crveno rumenim cvjetovima i cvjetnim stapkama, sve je popularniji kao i novije selekcije sa zlatno-žutim lišćem. Takozvana božićna ruža (H. niger), tradicionalno je omiljeni kukurijek u vrtu, cvate čisto bijelim cvjetovima u prosincu i siječnju. Na tržištu su dostupni i kultivari s velikim cvjetovima, kao i selekcije s ružičastim i dvostrukim cvjetovima. Najpopularniji kukurijek za vrt je vrsta H. orientalis i njegovi šareni hibridi, H. × hybridus (korizmena korizma). Cvatu u rano proljeće, oko razdoblja korizme, a često su poznati i kao korizmeni kukurijek, orijentalni kukurijek ili korizmene ruže. Izvrsni su za unašanje rane boje na sjenovite zeljaste granice i područja između listopadnog grmlja i pod drvećem.
Oplemenjivanje vrste H. orientalis i nekoliko drugih blisko povezanih vrsta i podvrsta znatno je poboljšano, a raspon boja cvjetova koji se sada protežu od sive, gotovo crne, tamnoljubičaste i boje šljive, preko bogate crvene i ružičaste na žutu, bijelu i zelenu. Vanjska površina čašica često je zeleno obojena, a kako cvijet stari, obično postaje zeleniji iznutra i izvana. Pojedini cvjetovi često ostaju na biljci mjesec dana ili više. Nedavni uzgojni programi također su stvorili biljke s dvostrukim cvjetovima. Razne vrste ovog roda potječu iz Europe i Azije. Najveća koncentracija vrsta javlja se na Balkanu.
Crni kukurijek
Crni kukurijek, Helleborus niger obično se naziva božićnom ružom, zbog stare legende da je niknuo u snijegu od suza mlade djevojke koja nije imala dar za novorođenog Krista u Betlehemu.
Opisao ga je Linne 1753. godine. Latinski naziv niger (crni) može se odnositi na boju korijena. Postoje dvije podvrste: H. niger niger i H. niger macranthus, koji ima veće cvjetove (do 9 cm promjera). U prirodi se H. niger niger uglavnom nalazi u planinskim područjima u Švicarskoj, južnoj Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i sjevernoj Italiji. Helleborus niger macranthus nalazi se samo u sjevernoj Italiji i možda susjednim dijelovima Slovenije.
Crni kukurijek je zimzelena biljka s tamnim kožastim listovima na stabljikama visokim 23–30 cm. Veliki cvjetovi, nalaze se na kratkim stapkama od sredine zime do ranog proljeća, uglavnom su bijeli, povremeno s ružičastim odsjajem. Vrhovi latica mogu biti rumene ili zelene boje, a tu je i istaknuto središte žute boje.
Kako uzgojiti kukurijek?
Kukurijek prirodno raste u sjeni listopadnog drveća u šumama umjerenog pojasa. Stoga za uspješan uzgoj traži djelomičnu sjenu. Otporan je na niske temperature. Tlo treba biti bogato organskom tvari i ocjedito. Najviše mu odgovara tlo neutralne do blago kisele reakcije, umjereno vlažno. Kad se dobro razraste, kukurijek može podnijeti povremenu sušu. Prilikom sadnje potrebno je u tlo dodati dosta zrelog stajskog gnoja ili zrelog komposta, a za obilnu cvatnju redovito prihranjivati u proljeće i jesen. Što se održavanja tiče, nije zahtjevan. Povremeno ga treba očistiti od uvelih listova. Kukurijek se razmnožava sjemenjem i vegetativno, dijeljenjem podanaka.
