Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora i Međuparlamentarna skupina prijateljstva Hrvatska – Izrael održali su nedavno zajedničku sjednicu o mogućnostima, perspektivama i ograničenjima u navodnjavanju poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj kojom je predsjedala Marijana Petir. O provedenim i planiranim aktivnostima u navodnjavanju u RH govorila je ministrica poljoprivrede, Marija Vučković, a primjere dobrih praksi koje se provode u navodnjavanju u Izraelu predstavio je veleposlanik Države Izrael u Republici Hrvatskoj, Ilan Mor. U radu sjednice sudjelovali su predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatskih voda.
Marijana Petir uvodno je rekla kako značaj navodnjavanja još uvijek nije u dovoljnoj mjeri prepoznat u javnosti. Isto tako i među hrvatskim poljoprivrednicima. Podsjetila je na preporuke Europske komisije za strateški plan u okviru ZPP-a. U njemu se ističe da bi pola milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta RH moglo imati koristi od navodnjavanja. Istaknula kako je gospodarska kriza spriječila dosezanje postavljenog cilja od 65000 ha navodnjavanog zemljišta do 2020. godine.
Podsjetila je i na 17 projekata s ukupnom vrijednošću od 666 milijuna kn. Njima će biti obuhvaćeno 7000 ha poljoprivrednog zemljišta, s 555 korisnika, te na planirane objave natječaja u operaciji 4.3.1. Trenutnih 27 projekata Hrvatskih voda za izgradnju javnih sustava navodnjavanja koje su u raznim fazama spremnosti, s ukupno planiranom površinom od 19 452 ha zemljišta i vrijednosti 2,6 milijarde kn.
Povećanje klimatske i okolišne održivosti poljoprivrede
–Klimatske promjene sve više utječu na poljoprivrednu proizvodnju, a posljedično i na sigurnost opskrbe stanovništva hranom, rekla je ministrica Vučković. Naglasila je kako se Prijedlogom strategije poljoprivrede do 2030. godine navodnjavanje predviđa unutar intervencije – „Povećanje klimatske i okolišne održivosti poljoprivrede“. Smatra se mehanizmom za jačanje produktivnosti poljoprivrede, ali i mehanizmom za jačanje otpornosti na klimatske promjene. Posebna pozornost posvećuje se povezivanju mogućnosti navodnjavanja s uzgojem određenih kultura, kao što su to industrijski usjevi, voće i povrće. Ministarstvo poljoprivrede nastavit će s financiranjem ovih projekata kroz operaciju 4.3.1.. Novi natječaj se očekuje u prvoj polovici 2022. godine.
S ciljem povećanja broja poljoprivrednika priključenih na sustave navodnjavanja, Ministarstvo poljoprivrede programiralo je natječaj za nabavu opreme za navodnjavanje sa stopom sufinanciranja do 100% prihvatljivih troškova. Uz navedeno, izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu planirano je dodatno bodovanje za poljoprivrednike koji koriste sustave navodnjavanja. Ograničavati će se usitnjavanje poljoprivrednih površina obuhvaćenih sustavom navodnjavanja ili planovima navodnjavanja.
Primjer iz Izraela
–Država Izrael orijentirana je prema ostvarivanju Globalnih ciljeva Ujedinjenih naroda za održivi razvoj. Posebno cilju 6. – čista voda i sanitarni uvjeti, rekao je Ilan Mor.
Zahvalio se predsjednici Odbora Marijani Petir na inicijativi za održavanje ove rasprave.
Iako je samo 1% stanovništva Izraela zaposleno u poljoprivredi, samo 20% površina je obradivo. Dok je 46% površina pod navodnjavanjem, godišnji izvoz poljoprivrednih proizvoda viši je od 2 milijarde dolara. Izvoz agrotehnoloških rješenja vrijedan je više od 9 milijardi dolara. Problem nedostatka vode, Izrael je rješavao kroz mjere za sprječavanje gubitka vode u urbanim sustavima. Zatim učinkovitošću korištenja vode u poljoprivredi, recikliranjem i desalinizacijom vode. Isto tako i informiranjem i edukacijom o značaju voda.
Svijet se suočava s klimatskom krizom, rekao je Ilan Mor. Odgovorio je kako se ulaganje u tehnološki razvijene sustave kompenzira količinom i kvalitetom proizvoda koji se prodaju. Dodatnu korist za poljoprivrednike moguće je ostvariti kroz njihovo udruživanje kojim jačaju svoj pregovarački položaj. Također, i obrazovanjem i informiranjem poljoprivrednika o benefitima navodnjavanja.
Procjenjuje se da će kroz nekoliko godina više od 50% stanovništva u svijetu, zbog nedostatnih izvora voda, biti u riziku nemogućnosti pristupa vodi. Zbog toga je pristup upravljanju vodama ključan za umanjivanje ovog rizika.
Promjena strukture hrvatske poljoprivrede
Marijana Petir istaknula je kako usitnjenost poljoprivrednih površina, ali i visoki troškovi potrebne opreme i slabe financijske mogućnosti, demotiviraju hrvatske poljoprivrednike za uključivanje u sustave navodnjavanja. Kako ruralni prostor pokriva 80% područja Hrvatske, sredstva za ruralni razvoj, ali i projekte navodnjavanja, potrebno je osiguravati i kroz druge fondove, a ne samo kroz Fond za ruralni razvoj.
-Zbog nedovoljnog broja korisnika postojeći sustavi navodnjavanja u RH nisu ispunili svoju svrhu. Taj problem je kroz Strategiju poljoprivrede do 2030. godine potrebno adekvatnije rješavati, upozorila je Petir.
Kao dodatni problem, istaknula je dugotrajne postupke javne nabave. Također i potrebu jačanja kapaciteta Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
-Prakse koje provodi Država Izrael dokaz su da nije presudna ni klima ni geografski položaj, već ljudi koji sudjeluju u procesu, naglasila je Marija Vučković.
Istaknula je kako Ministarstvo poljoprivrede teži promjeni strukture hrvatske poljoprivrede kako bi se, između ostaloga ostvarile i prednosti navodnjavanja. To će se regulirati i uvjetima za korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta.
Ministarstvo je u komunikaciji s jedinicama lokalne samouprave vezano uz provođenje postupaka komasacije. Slijedi i provođenje javne rasprave o izmjenama Zakona o komasaciji. Naglasila je kako reforma nije investicija već je investicija dio reforme. Daljnja infrastrukturna ulaganja, kao što je ono u izgradnju skladišnih i distributivnih kapaciteta vezat će se uz proizvođačke organizacije. Više ugovorenih projekata zahtijeva i veći angažman administracije, a Ministarstvo poljoprivrede svjesno je ograničenja u kadrovskim kapacitetima.
–Navodnjavanje nije borba protiv suše nego stvaranje optimalnog režima vode u tlu, odgovorio je Zoran Đuroković iz Hrvatskih voda. Naglasio je kako cijene hrane rastu, pa je zbog toga potrebno ulagati u dohodovnije kulture.
–Iako RH raspolaže s kvalitetnim tlima i visokim kapacitetom vode, potrebna nam je brža i bolja reakcija u njihovom upravljanju, zaključio je.
