Zimsko razdoblje predstavlja jedno od najtežih razdoblja za pčele. Ovisno o klimatskoj zoni i mikrolokaciji hladno razdoblje može trajati različito dugo. Najveći broj gubitaka događa se u rano proljeće kad počinju kolebanja temperatura i razvoj legla.

Nekada se smatralo da su gubitci pčelinjih zajednica do 10 % normalni i prihvatljivi. Na žalost, posljednjih desetak godina govorimo o zimskim gubitcima 15 % pa i više od 20 %. Na povećane gubitke utječe veliki broj čimbenika. Npr. međudjelovanja različitih bolesti, nedostatak kvalitetnih peludnih paša, primjenjena tehnologija, klimatske (ne)prilike te brojni drugi čimbenici.

Visoki gubitci u SAD-u

U Republici Hrvatskoj gubitci pčelinjih zajednica se prate više desetaka godina, no kontinuirano od 2008. godine u sklopu COLOSS organizacije. U praćenju gubitaka sudjeluje više od 40 zemalja svijeta korištenjem standardiziranog upitnika kako bi podaci bili usporedivi. Naime, gubitci se pojavljuju u cijelom svijetu u različitim razmjerima.

Posljednjih godina u SAD-u gubitci iznose i do 50 % populacije pčelinjih zajednica. Na upitnik o gubitcima pčelinjih zajednica u 2020./2021. odgovorilo je 298 pčelara. Uzimili su 19.495 zajednica od čega je 5.751 stradalo, što nam pokazuje da su gubitci 29,5 %.

Malo se govori o slabim zajednicama koje su u proljeće žive. Nužno je puno ulaganja kako bi zajednica u toj godini bila proizvodna. Kod slabih zajednica, osim većeg ulaganja, pčelari gube i dio prinosa koji su mogli tim zajednicama proizvesti. Utvrđeno je 2.522 slabe zajednice, što čini 12,94 % populacije uzimljenih zajednica. Gotovo u svim županijama pčelari su imali gubitke veće od 20 %, osim u Istarskoj županiji (15,70 %). Gubitke veće od  40 % imali su pčelari u Ličko – senjskoj i Brodsko- posavskoj županiji.

Tablica 1. Gubitci pčelinjih zajednica po županijama

RbŽupanijaBroj pčelaraUzimljene zajedniceStradale zajedniceSlabe zajednice% stradalih% stradalih i slabih
1Ličko-senjska73731773647,4557,10
2Brodsko-posavska73131435245,6962,30
3Varaždinska85061806835,5749,01
4Dubrovačko – neretvanska72851018035,4463,51
5Zagrebačka168192709432,9744,44
6Splitsko-dalmatinska331.72856732632,8151,68
7Zadarska167442318431,0542,34
8Vukovarsko-srijemska95341655030,9040,26
9Virovitičko-podravska171.57548226030,6047,11
10Grad Zagreb7191581730,3739,27
11Bjelovarsko-bilogorska131.15934519229,7746,33
12Sisačko-moslavačka574.4921.33249429,6540,65
13Koprivničko-križevačka64451286928,7644,27
14Šibensko-kninska4198552527,7840,40
15Primorsko-goranska84401223027,7334,55
16Karlovačka1587924311827,6541,07
17Krapinsko-zagorska1887624219527,6349,89
18Međimurska6299803426,7638,13
19Osječko-baranjska162.09352019224,8434,02
20Požeško-slavonska108582025623,5430,07
21Istarska186881085015,7022,97
 Ukupno29819.4955.7512.52229,5042,44
Kad prikažemo podatke prema veličini pčelinjaka, najveće gubitke 36,90 % imaju pčelari s do 30 zajednica. Zatim pčelari s 31 do 150 zajednica 31,61 %. Pčelari s više od 150 zajednica imaju gubitke od 20.29 %. Bez obzira na veličinu pčelinjaka, sve skupine imale su značajne gubitke. Pčelari su prilikom ispunjavanja upitnika mogli navesti i simptome stradanja (grafikon 1.), te su simptomi prikazani za 3.899 zajednica od ukupnog broja stradalih (5.751). Najveći udio su zajednice u kojima nisu nađene mrtve pčele u košnici 34,98 % kod 174 pčelara. Zajednice u kojima su nađene mrtve pčele (26,03 %) navelo je 146 pčelara. Značajan udio, 18,06 % predstavljaju i zajednice koje imaju simptome stradavanja od gladi, a u zajednicama je bilo hrane kod 146 pčelara.
 class=
Grafikon 1. Udio zajednica prema simptomima stradanja
Analizirajući podatke o korištenim sredstvima za borbu protiv varoe, utvrđeno je da pčelari koriste veliki broj različitih sredstava; lijekove, organske kiseline, eterična ulja, metode prekida legla i druge. Zabrinjavajuća je činjenica da se koristi više različitih sredstava kroz godinu te veći broj ponavljanja. Iz analiziranih podataka može se zaključiti da je prisutan strah od gubitaka, a svakako uz gubitke treba uzeti u obzir i nepredvidive klimatske prilike koje ne pogoduju ni pčelama ni pčelarima.

Gubitci pčelinjih zajednica su svima bolni i važni, a informacija je potrebna radi procjene stanja populacije pčelinjih zajednica, usporedbe s prethodnim godinama i susjednim zemljama te sagledavanju trendova i uzroka gubitaka na temelju kojih se mogu tražiti i rješenja, ako ne za sve, barem za dio problema koji su uočeni kroz primljene podatke.

Zahvaljujemo se svim pčelarima koji su se odazvali i ispunili upitnik o gubitcima pčelinjih zajednica, te time sudjelovali u realnijoj procjeni gubitaka i boljoj slici o razmjerima i trendovima, te svima koji su sudjelovali u objavljivanju poziva na ispunjavanje ankete o gubitcima. Ovim putem želimo najaviti poziv za prikupljanje gubitaka pčelinjih zajednica koje će započeti u ožujku 2022. godine putem glasila i poveznice za on-line upitnik.