Zimsko razdoblje predstavlja jedno od najtežih razdoblja za pčele. Ovisno o klimatskoj zoni i mikrolokaciji hladno razdoblje može trajati različito dugo. Najveći broj gubitaka događa se u rano proljeće kad počinju kolebanja temperatura i razvoj legla.
Nekada se smatralo da su gubitci pčelinjih zajednica do 10 % normalni i prihvatljivi. Na žalost, posljednjih desetak godina govorimo o zimskim gubitcima 15 % pa i više od 20 %. Na povećane gubitke utječe veliki broj čimbenika. Npr. međudjelovanja različitih bolesti, nedostatak kvalitetnih peludnih paša, primjenjena tehnologija, klimatske (ne)prilike te brojni drugi čimbenici.
Visoki gubitci u SAD-u
U Republici Hrvatskoj gubitci pčelinjih zajednica se prate više desetaka godina, no kontinuirano od 2008. godine u sklopu COLOSS organizacije. U praćenju gubitaka sudjeluje više od 40 zemalja svijeta korištenjem standardiziranog upitnika kako bi podaci bili usporedivi. Naime, gubitci se pojavljuju u cijelom svijetu u različitim razmjerima.
Posljednjih godina u SAD-u gubitci iznose i do 50 % populacije pčelinjih zajednica. Na upitnik o gubitcima pčelinjih zajednica u 2020./2021. odgovorilo je 298 pčelara. Uzimili su 19.495 zajednica od čega je 5.751 stradalo, što nam pokazuje da su gubitci 29,5 %.
Malo se govori o slabim zajednicama koje su u proljeće žive. Nužno je puno ulaganja kako bi zajednica u toj godini bila proizvodna. Kod slabih zajednica, osim većeg ulaganja, pčelari gube i dio prinosa koji su mogli tim zajednicama proizvesti. Utvrđeno je 2.522 slabe zajednice, što čini 12,94 % populacije uzimljenih zajednica. Gotovo u svim županijama pčelari su imali gubitke veće od 20 %, osim u Istarskoj županiji (15,70 %). Gubitke veće od 40 % imali su pčelari u Ličko – senjskoj i Brodsko- posavskoj županiji.
Tablica 1. Gubitci pčelinjih zajednica po županijama
Rb | Županija | Broj pčelara | Uzimljene zajednice | Stradale zajednice | Slabe zajednice | % stradalih | % stradalih i slabih |
1 | Ličko-senjska | 7 | 373 | 177 | 36 | 47,45 | 57,10 |
2 | Brodsko-posavska | 7 | 313 | 143 | 52 | 45,69 | 62,30 |
3 | Varaždinska | 8 | 506 | 180 | 68 | 35,57 | 49,01 |
4 | Dubrovačko – neretvanska | 7 | 285 | 101 | 80 | 35,44 | 63,51 |
5 | Zagrebačka | 16 | 819 | 270 | 94 | 32,97 | 44,44 |
6 | Splitsko-dalmatinska | 33 | 1.728 | 567 | 326 | 32,81 | 51,68 |
7 | Zadarska | 16 | 744 | 231 | 84 | 31,05 | 42,34 |
8 | Vukovarsko-srijemska | 9 | 534 | 165 | 50 | 30,90 | 40,26 |
9 | Virovitičko-podravska | 17 | 1.575 | 482 | 260 | 30,60 | 47,11 |
10 | Grad Zagreb | 7 | 191 | 58 | 17 | 30,37 | 39,27 |
11 | Bjelovarsko-bilogorska | 13 | 1.159 | 345 | 192 | 29,77 | 46,33 |
12 | Sisačko-moslavačka | 57 | 4.492 | 1.332 | 494 | 29,65 | 40,65 |
13 | Koprivničko-križevačka | 6 | 445 | 128 | 69 | 28,76 | 44,27 |
14 | Šibensko-kninska | 4 | 198 | 55 | 25 | 27,78 | 40,40 |
15 | Primorsko-goranska | 8 | 440 | 122 | 30 | 27,73 | 34,55 |
16 | Karlovačka | 15 | 879 | 243 | 118 | 27,65 | 41,07 |
17 | Krapinsko-zagorska | 18 | 876 | 242 | 195 | 27,63 | 49,89 |
18 | Međimurska | 6 | 299 | 80 | 34 | 26,76 | 38,13 |
19 | Osječko-baranjska | 16 | 2.093 | 520 | 192 | 24,84 | 34,02 |
20 | Požeško-slavonska | 10 | 858 | 202 | 56 | 23,54 | 30,07 |
21 | Istarska | 18 | 688 | 108 | 50 | 15,70 | 22,97 |
Ukupno | 298 | 19.495 | 5.751 | 2.522 | 29,50 | 42,44 |
Kad prikažemo podatke prema veličini pčelinjaka, najveće gubitke 36,90 % imaju pčelari s do 30 zajednica. Zatim pčelari s 31 do 150 zajednica 31,61 %. Pčelari s više od 150 zajednica imaju gubitke od 20.29 %. Bez obzira na veličinu pčelinjaka, sve skupine imale su značajne gubitke. Pčelari su prilikom ispunjavanja upitnika mogli navesti i simptome stradanja (grafikon 1.), te su simptomi prikazani za 3.899 zajednica od ukupnog broja stradalih (5.751). Najveći udio su zajednice u kojima nisu nađene mrtve pčele u košnici 34,98 % kod 174 pčelara. Zajednice u kojima su nađene mrtve pčele (26,03 %) navelo je 146 pčelara. Značajan udio, 18,06 % predstavljaju i zajednice koje imaju simptome stradavanja od gladi, a u zajednicama je bilo hrane kod 146 pčelara.
Analizirajući podatke o korištenim sredstvima za borbu protiv varoe, utvrđeno je da pčelari koriste veliki broj različitih sredstava; lijekove, organske kiseline, eterična ulja, metode prekida legla i druge. Zabrinjavajuća je činjenica da se koristi više različitih sredstava kroz godinu te veći broj ponavljanja. Iz analiziranih podataka može se zaključiti da je prisutan strah od gubitaka, a svakako uz gubitke treba uzeti u obzir i nepredvidive klimatske prilike koje ne pogoduju ni pčelama ni pčelarima.
Gubitci pčelinjih zajednica su svima bolni i važni, a informacija je potrebna radi procjene stanja populacije pčelinjih zajednica, usporedbe s prethodnim godinama i susjednim zemljama te sagledavanju trendova i uzroka gubitaka na temelju kojih se mogu tražiti i rješenja, ako ne za sve, barem za dio problema koji su uočeni kroz primljene podatke.
Zahvaljujemo se svim pčelarima koji su se odazvali i ispunili upitnik o gubitcima pčelinjih zajednica, te time sudjelovali u realnijoj procjeni gubitaka i boljoj slici o razmjerima i trendovima, te svima koji su sudjelovali u objavljivanju poziva na ispunjavanje ankete o gubitcima. Ovim putem želimo najaviti poziv za prikupljanje gubitaka pčelinjih zajednica koje će započeti u ožujku 2022. godine putem glasila i poveznice za on-line upitnik.