Oskoruša, (Sorbus domestica L.) bila je poznata još u antičko doba, a od nje su radili vino i ocat. Osim što je spominju od davnina, oskoruša je i sama dugovječna, jer može doživjeti i duže od 200 godina.
Od antičkih vremena oskoruša je bila tema napisa o načinu uzgoja i blagodatima plodova. U tekstovima rimskog autora Plinija Sekunda, od grka je spominju Teofrast ( 371-285 pr.Krista) i Dioskurid (oko 60 godina poslije Krista). U Paladiuusovu djelu De re rustica ( prvo stoljeće nakon Krista) nalazimo i prve naputke o uzgoju oskoruše, a također opisuju izradu vina i octa od oskoruše.
Oskoruša je srednje visoko drvo, najčešće visine oko 15 m (rijetko dosegne 20 m). Rasprostire se na području Sredozemlja i srednje Europe, u sjevernoj Africi, na Krimu i Maloj Aziji. Najviše je rasprostranjena na Balkanskom poluotoku, Apeninskom poluotoku i u južnoj Francuskoj. Doživi starost više od 200 godina. U Hrvatskoj se pojavljuje u zonama hrasta kitnjaka i bijelog graba. Drvo je jakoga debla i okruglaste krošnje. Kora je u mladosti glatka, svijetlosivkasta do crvenkastosmeđa, kasnije potamni i uzdužno raspucava. Jednogodišnji izbojci su sivkasti i dlakavi, a stariji goli. Pupovi su ušiljeni, žutozelenkasti, goli ili polugoli i ponešto ljepljivi.
Neparno perasto sastavljeni listovi sastoje se od 11 do 21 listića, dugih oko 5 cm, duguljasto ušiljenih, oštro nazubljenih, zaobljene osnove. Mladi listovi su s donje strane pustenasti a kasnije goli. Listići ove vrste razlikuju se od listića jarebike po zupcima koji su koso i dublje usječeni i po simetričnoj osnovi. Brojni bjelkasti i dlakavi cvjetovi skupljeni su u široke vršne gronje. Imaju po 5 pestića, a vrške čaške trokutasto su zašiljene. Kruškoliki plodovi ( 1,5 do 3 cm u promjeru) žućkasti su sa smeđim pjegama. U plodovima ima dosta vitamina C, trijeslovina, voćne kiseline i pektina.
Uporaba oskoruše
Prezreli plodovi su blago kiselo-slatkasti, ponešto opori.
Plodovi oskoruše se upotrebljavaju za pravljenje marmelade. Pomiješani s jabukama, kruškama i dunjama dobivaju poseban okus. U nekim se krajevima jedu i sirovi. Odlična je za pravljenje rakije koja je jako dobra. Kao lijek koristi se za uravnoteženje probave, a u nekim područjima Bosne i Crne Gore slovi kao jaki afrodizijak. Jabučnom i kruškovom moštu (vinu, jabukovači) može se dodati 1 % mošta od oskoruše što poboljšava trajnost, okus, izgled i bistrenje.
Zreli, smeđi (tvrdi) plodovi mogu se 20 – 30 dana čuvati u hladnim, zračnim prostorijama sve dok ne postanu gnjecavi. U Francuskoj se iz plodova oskoruše proizvodi poznata rakija „Sorbette“. Polagani rast oskoruše daje sitno-vlaknasto, tvrdo i elastično drvo, vrlo cijenjeno u tokarstvu, kiparstvu, za izradu čembala, škotske gajde, kundaci za puške, palice za biljar i skupocjeni namještaj.
