Bajam je voćna vrsta koja se kod nas uzgaja najviše u mediteranskom području. Često se naziva još i badem, mendula, slatki bajam ili slatki badem i dr.
Na bajamu se javlja više bolesti kao što su rak i sušenje izboja, palež cvjetova i sušenje mladica, narančasta pjegavost lišća, šupljikavost lišća, kovrčavost lišća, hrđa, pepelnica, verticiliozno venuće ili crna srž, neke bakterioze i dr. Kao najvažnije bolesti bajama kod nas možemo smatrati: rak i sušenje izboja bajama, palež cvjetova i sušenje mladica, narančasta pjegavost lišća i šupljikavost lišća.
Rak i sušenje izboja
Uzročnik ove bolesti je fitopatogena gljiva Diaporthe amygdale, poznata prije i pod nazivima Fusicoccum amygdali i Phomopsis amygdali.
Simptomi bolesti:
Ovo je jedna od najznačajnijih bolesti bajama u cijelom mediteranskom području, pa tako i kod nas. Prvi put je opisana u Francuskoj početkom 20 stoljeća. Bolest se prepoznaje po karakterističnim simptomima, tzv. rak ranama na izbojima, te po sušenju pupova na tim izbojima. Popratni simptom bolesti su gumozni eksudati ili smolotečina. Međutim, gumoza ili smolotečina nije simptom samo ove bolesti, već je često popratni simptom i drugih bolesti na bajamu kao što je šupljikavost lišća i dr. Uslijed razvoja bolesti može doći do sušenja dijela stabla, a ponekad i kompletnog sušenja.
Mjere suzbijanja
Kao preventivnu mjeru treba provoditi uklanjanje zaraženih grana i dijelova stabla. U Hrvatskoj nema fungicida registriranih isključivo za ovu bolest, ali se mogu koristiti fungicidi na bazi bakra(kao bakarni hidroksid) koji se koriste i za druge bolesti na bajamu, kao što je šupljikavost lista i kovrčavost lista i dr. Tretiranje se provodi obično dva do tri puta godišnje i to u jesen prije opadanja lišća, zatim pred kretanje vegetacije i u proljeće nakon cvatnje i u sklopu programa zaštite za prije spomenute bolesti.
Palež cvjetova i sušenje mladica (monilioza)
Uzročnik bolesti je fitopatogena gljiva Monilinia laxa.
Simptomi bolesti
Uz prije opisanu bolest ovo je najraširenija bolest bajama, a nekada može biti i opasnija. Simptomi su naglo sušenje mladica ili dijela mladica s cvjetovima u samoj cvatnji ili neposredno nakon cvatnje.
Cvjetovi prvo posmeđe, venu i suše se zajedno s mladicom. Simptomi također nalikuju oštećenjima od mraza, međutim tada se suše svi cvjetovi. Ako bolest zahvati veliki dio voćke ili se javlja više godina uzastopno, može doći do potpunog sušenja stabala.
Mjere suzbijanja
Preventivne mjere su uklanjanje sasušenih mladica rezidbom 20 centimetara ispod zaraženog dijela i kasno zimsko prskanje. Od kemijskih mjera najvažnije je tretiranje u vrijeme cvatnje s fungicidima, a kod nas dozvolu imaju fungicidi na bazi boskalida s piraklostrobinom, te biofungicidi (bakteriofungicid) na bazi antagonistioičke bakterije Bacillus amyloliquefaciens, soj QST 713.
Narančasta pjegavost lišća
Uzročnik bolesti je fitopatogena gljivaPolystigma fulvum, poznatija prije pod nazivom Polystigma ochraceum.
Simptomi bolesti
I ova bolest bajam je raširena u cijelom području mediterana, pa tako i kod nas. Simptomi se javljaju isključivo na lišću. U početku su to žućkaste pjege ili mrlje koje daljim razvojem poprimaju narančastu, zatim crvenkastu i na kraju crvenkasto – smeđu boju ili oker boju.
Prema nekim istraživanjima prvi simptomi u vidu pjega na lišću se uočavaju početkom svibnja i razvijaju se postupno tokom ljetnih mjeseci isključivo na lišću. Razvoj se prije svega ogleda u promjeni veličine i boje same pjege.
Mjere suzbijanja bolesti
Prema iskustvima iz drugih zemalja kao Izraela i Libanona i drugih zemalja gdje je ova bolest vrlo česta, zaštita se obavlja krajem ožujka ili početkom travnja s preparatima na bazi kaptana ili folpeta. Kod nas nema registriranih fungicida za ovu bolest, a prema iskustvima iz svijeta djeluju fungicidi na bazi bakra.
Šupljikavost lišća
Uzročnik bolesti je fitopatogena gljiva Stigmina carpophila, poznata pod nazivima (sinonimima)Clasterosporium carpophilum, Coryneum beyerinckii, Wilsonomyces carpophilus i dr.
Simptomi bolesti
Simptomi sepojavljuju se na listu, plodu i mladicama. Na lišću (isključivo mladom) se javljaju ljubičaste pjege s tamnijim rubom, kojima kasnije ispada središnji nekrotizirani dio, uslijed čega se javlja karakteristična šupljikavost po kojoj se i bolest prepoznaje.
Nekada može doći do defolijacije, ako je zaraza jaka. Na plodovima dolaze također male ljubičaste i udubljene pjege okružene tamno crvenim rubom. Ako su plodovi napadnuti dok su još mali obično se deformiraju ili otpadnu. Uglavnom se lezije javljaju na gornjoj strani ploda i često se mogu spajati zajedno, zahvaćajući veliki dio ploda. Često se na lezijama ploda pojavljuju i gumozni eksudati ili smolotečina. Na mladicama ili grančicama se također mogu javiti ljubičaste lezije, pa čak i male rak ranice. Obično zahvaćaju dio gdje se nalazi pup. U tim lezijama ili rak ranicama gljivica prezimljuje u vidu micelija. Zaraza na lišću je najača u donjem dijelu krošnje.
Mjere suzbijanja
Obično se kao preventiva mjera protiv ove bolesti provodi kasno zimsko prskanje nekim od fungicida na bazi bakra. Od fungicida u našoj zemlji dozvolu imaju na bazi piraklostrobina s boskalidom,, te na bazi bakra (bakarni oksiklorid i bakarni hidroksid).
Izvor: Gospodarski kalendar
