Bazga (Sambucus nigra) je zeljasta biljka iz porodice Caprifoliaceae (kozokrvnice). Bazga se kod nas rijetko uzgaja. Uglavnom je samonikla biljka koju možemo pronaći u šumama, na napuštenim mjestima, uz puteve, naselja i slično.
U mnogim zemljama se zbog svoje ljekovitosti i mjesta gdje niče, naziva “čudom pokraj puta”. Životni vijek samonikle bazge je 40, a uzgojene 20 godina. Grm ili stablo bazge visoko je tri do deset metara, a staništa bazge su rubovi šuma i šikare od nizinskog do brskog pojasa.
Lijek i hrana
Odavno se upotrebljavala kao hrana i lijek. Grčki i rimski liječnici koristili su bazgu kao diuretik, kod ženskih bolesti, pri upalama kože i čirevima. Od srednjeg vijeka njezina ljekovitost koristi se se za poticanje znojenja i olakšavanje iskašljavanja. Cvjetovi sadrže organske kiseline kao što su kumarna, kavena, ferula i klorogenska kiselina. U cvjetovima se nalaze i flavonolni glikozidi među kojima je najznačajniji rutin, cijanogenski glikozidi, kao što je sambunigrin, eterično ulje s brojnim slobodnim masnim kiselinama (osobito palmitinskom).
U listu ima sambucina, sambunigrina, trjeslovina i smola. Zreli plodovi sadrže vitamine A-1, B, B-1, B-2 i C, kiseline, gorke tvari, šećer i minerale, a kora alkaloid sambucin, valerijansku kiselinu, trjeslovine, smole i ulja. Upotrebljavaju se kao dodaci hrani za poboljšanje boje. Nezreli plodovi bazge su otrovni. Pekmez od zrelih plodova bazge je vrlo ukusna prehrambena namirnica te djeluje kao blagi laksativ. U istu svrhu, ali i za liječenje jetre, bubrega i srca koristi se kora, dok se list koristi kao diuretik i laksativ.
Kad brati bazgu?
Cvat bazge bere se u svibnju, a plodovi se beru u rujnu. Zbog produžene cvatnje plodovi ne dozrijevaju istovremeno pa se berba obavlja višekratno. Nezreli plodovi se ne smiju brati jer sadrže otrovni glikozid sambunigrin. Također, prije same prerade potrebno je odstraniti peteljke jer one sadrže nešto više sambunigrina i gorkih tvari. Čaj od cvijeta bazge koristi se u narodnoj medicini protiv prehlade, dok se čaj od listova bazge koristi kao diuretik i dijaforetik.
Flavonolni glikozidi i eterično ulje trebali bi svojim mirisom i okusom olakšati ispijanje veće količine čaja. Dobro osušene plodove bazge, koji se mogu čuvati i duže vrijeme, koriste se za liječenje proljeva. Više puta na dan uzeti po 10-15 osušenih bobica. Mogu se miješati i s drugim domaćim čajevima.Sok od bazgedaje se bolesnicima s povišenom temperaturom zbog osvježavajućeg okusa i velike količine vitamina.
Čaj od bazge
Od dvije do tri čajne žličice osušenih cvjetova pripravlja se oparak koji treba odstajati 10-15 minuta. Ispija se tri puta na dan po jedna ili dvije šalice vrućega čaja kojem se u slučaju pojačanog kašlja dodaje med. Također, može ga se koristiti za tretman znojenja.
Izvor: Gospodarski kalendar
 je zeljasta biljka iz porodice Caprifoliaceae (kozokrvnice). Bazga se kod nas rijetko uzgaja.){kind=link}