Udio poljoprivrednog zemljišta u EU-u pod ekološkom poljoprivredom povećao se za više od 50 % u razdoblju 2012. – 2020., uz godišnji porast od 5,7 %. Godine 2020. 9,1% poljoprivrednih površina u EU-u obrađivano je organski. U prosjeku, iako uz značajne razlike među državama članicama, organska su gospodarstva veća od konvencionalnih gospodarstava i vode ih mlađi upravitelji poljoprivrednih gospodarstava. Kao odjek rasta proizvodnje, maloprodajna prodaja organskih proizvoda udvostručila se u EU između 2015. i 2020. Ovo su neki od glavnih zaključaka o organskom uzgoju koji je u siječnju objavila Europska komisija.
Četiri zemlje s najvećim površinama pod ekološkim uzgojem u EU su Francuska, Španjolska, Italija i Njemačka. One zajedno čine 52% ukupnih površina u 2012. i 59% u 2020. Najveći udio površina pod ekološkim uzgojem u EU bio je posvećen trajnim travnjacima (42%), zatim zelenoj krmi (17%), žitaricama (16%) i trajnim nasadima, poput voća, maslina i vinograda (11%). Unatoč značajnom rastu, ekološko stočarstvo još uvijek čini mali udio u ukupnoj proizvodnji životinja u EU, između 1% i 7%, ovisno o sektoru.
Najčešće korišteni izraz za ekološku poljoprivredu koji koristi Europska komisija je organski uzgoj. Odnosi se na poljoprivredne metode proizvodnje hrane i stočne hrane korištenjem prirodnih tvari i postupaka. Njegov ključni doprinos održivijoj poljoprivredi priznat je u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP). Akcijski plan za razvoj ekološke proizvodnje u EU bio je usvojen 2021. kako bi se podržala proizvodnja i potrošnja te kako bi se dodatno unaprijedilo održivost, u skladu s Europskim zelenim dogovorom, strategijama „Od polja do stola (From farm to fork) i „Bioraznolikost“.
Akcijskim planom cilj je postići najmanje 25 % poljoprivrednog zemljišta u EU-u pod organskim uzgojem i značajno povećanje organske akvakulture do 2030. U tom je kontekstu od država članica zatraženo da postave nacionalne ciljane vrijednosti za ekološku poljoprivredu (u % ukupne korištene poljoprivredne površine u 2030.) i da općenito budu ambiciozne u pogledu ekološke proizvodnje u svojim strateškim planovima ZPP-a i nacionalnim ekološkim akcijskim planovima.
Manji inputi u ekološkoj poljoprivredi
U trenutku kad je za EU ključno smanjiti svoju ovisnost o gnojivima iz geopolitičkih, ekoloških i gospodarskih razloga, podaci iz EU Farm Accountancy Data Network (FADN) pokazuju da farme s organskom biljnom proizvodnjom troše mnogo manje na te proizvode i na pesticide nego konvencionalne farme. Poljoprivredna gospodarstva s organskim uzgojem usjeva štede 75-100% na troškovima sredstava za zaštitu bilja po hektaru. Također i 45-90% na troškovima gnojiva po hektaru u usporedbi s konvencionalnim poljoprivrednim gospodarstvima.
Organske farme imaju u prosjeku niže prinose (primjerice, 5-30% niže za prinose usjeva) i u nekim sektorima imaju veću potrebu za radnom snagom kako bi proizveli istu vrijednost proizvodnje kao konvencionalne farme. I dalje ostvaruju sličan ili veći prihod po radniku zahvaljujući višim cijenama, kao i višim razinama potpore EU-a. Ona uglavnom proizlazi iz Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).
Godine 2020. 61,6 % zemljišta u EU-u pod organskom poljoprivredom primilo je posebne organske potpore iz ZPP-a. Prosječno je to 144 €/ha potpore ZPP-a i 79 €/ha nacionalnog sufinanciranja. Ekološki poljoprivrednici u područjima s prirodnim ograničenjima mogli bi dobiti dodatnu potporu, koja potiče poljoprivredu u područjima s prirodnim ograničenjima. Daljnje mjere ruralnog razvoja također su poduprle razvoj ekološke proizvodnje, uključujući ulaganja u prakse ekološkog uzgoja i potpore za marketing i promociju ekoloških proizvoda. U novom ZPP-u (od 2023.) veći je udio korištene poljoprivredne površine (KPP-a) koji će dobiti potporu ZPP-a za ekološki uzgoj.
Brz porast prodaje organskih proizvoda pokazuje rast potražnje potrošača i uspješnost mjera za održavanje potražnje. Rast organske prodaje bio je posebno snažan tijekom pandemije COVID-19. To je shvaćeno kao posljedica više pažnje potrošača na zdravstvene probleme, veće potrošnje lokalno proizvedene hrane i/ili nestašice konvencionalne hrane. Trenutačna gospodarska kretanja, poput inflacije hrane utječu na kupovnu moć potrošača u EU-u i utječu na potražnju za organskim proizvodima.
Tržišni sažetak koji je EK objavila u siječnju obuhvaća podatke o organskoj poljoprivredi i razvoju ekološkog sektora EU-a tijekom posljednjeg desetljeća, s analitičkim elementima o ekološkoj proizvodnji, održivosti ekološkog sektora, ekološkoj prodaji, uvozu ekoloških proizvoda te vrsti i količini javne potpore koju dobiva organski sektor EU. U njemu se opisuje kako će potpora EU-a za organsku poljoprivredu pomoći u postizanju ambicija Zelenog plana i uključuje pregled potpore za pretvorbu i održavanje ekološke poljoprivrede kao i ambicije za ekološku poljoprivredu u strateškim planovima ZPP-a. Poseban fokus je na razvoju sektora organske poljoprivrede u odabranim državama članicama EU, odnosno Austriji, Poljskoj, Češkoj, Francuskoj i Rumunjskoj. Izvješće također predstavlja inicijative EU-a za promicanje istraživanja i inovacija u organskom sektoru.
Organski uzgoj privlači mlađe poljoprivrednike
U većini zemalja, farme koje su u potpunosti pretvorene u organsku poljoprivredu ili u fazi konverzije, privukle su mlađe upravitelje farmi u usporedbi s konvencionalnim farmama. Na razini EU-a, oko 21% organskih farmi u 2020. imalo je upravitelja mlađeg od 40 godina. Taj udio bio je samo 12% na konvencionalnim farmama.
Udio organskih farmi koje vode žene bio je niži od udjela konvencionalnih farmi koje vode žene na razini EU-a (26% naspram 32%) u 2020. Međutim, u osam zemalja udio farmi koje vode žena bio je (malo) veći u organskom uzgoju nego u konvencionalnom uzgoju: Bugarska, Češka, Danska, Finska, Njemačka, Irska, Francuska i Austrija.
Ekološka gospodarstva koja vode žene usmjerena su na masline (13% svih organskih posjeda koje vode žene), opće ratarske kulture (13%), uzgoj i tov stoke (11%) te voće (9%). U usporedbi s konvencionalnim farmama, zastupljenost žena voditeljica u ekološkoj poljoprivredi bila je veća u uzgoju i tovu goveda, mliječnim i voćarskim farmama. S druge strane, žene su bile podzastupljene na farmama organskih ratarskih usjeva [35].
Unatoč nižem udjelu organskih farmi koje vode žene na razini EU-a, razlika u prihodima između farmi koje vode žene i muškarci (tj. farme koje vode žene obično ostvaruju manji prihod od farmi koje vode muškarci) bila je manja na ekološkim farmama nego na konvencionalnim farmama u većina država članica u 2019. (-28% naspram -43% na razini EU-a).
Glavno financiranje dolazi iz ZPP-a
EU prepoznaje prednosti organskog uzgoja za održivu poljoprivredu, hranu i potrošače. U razdoblju ZPP-a 2014. – 2022. ekološki poljoprivrednici mogli su iskoristiti nekoliko mjera potpore. Za razdoblje od 2023. do 2027., kao dio strateških planova ZPP-a, razne intervencije ostaju na snazi za potporu organskoj poljoprivredi u EU-u. Danas glavno financiranje ZPP-a dolazi iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD). Značajna namjenska sredstva programirana u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i/ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) bit će namijenjena potpori za prenamjenu i održavanje ekoloških površina u nadolazećem razdoblju financiranja (2023. – 2027.).
U razdoblju financiranja 2014. – 2022., u okviru mjere 11 EPFRR-a (plaćanja za ekološki uzgoj), 27 od 28 država članica ponudilo je plaćanja za prijelaz na (Mjera 11.1) i/ili održavanje (Mjera 11.2) ekološkog uzgoja. Podmjera 11.1. provodi se u svim državama članicama osim u Austriji i Nizozemskoj. Za razdoblje od 2014. do 2022. države članice planirale su podržati ukupno 4,1 milijuna ha (2,5% korištene poljoprivredne površine) za prijelaz na ekološki uzgoj. Do 2020. efektivna potpora dosegla je 3,5 milijuna ha (2,2% KPP). Provedena je Mjera 11.2 u svim državama članicama osim Nizozemske, koja je poduprla organsku poljoprivredu putem nacionalnih fondova.
Godine 2020. 61,6 % zemljišta u EU-u pod organskom poljoprivredom primilo je posebne organske potpore (u prosjeku 144 EUR/ha potpore ZPP-a i 79 EUR/ha nacionalnog sufinanciranja). Organski poljoprivrednici u područjima s prirodnim ograničenjima također mogu dobiti potporu za ekološki uzgoj. Daljnje mjere ruralnog razvoja također su poduprle razvoj ekološke proizvodnje. To uključuje ulaganja u prakse organskog uzgoja i pomoć za marketing i promociju ekoloških proizvoda. Stoga su ekološki poljoprivrednici imali priliku iskoristiti različite mjere i dobiti veće potpore u sklopu Ruralnog razvoja od konvencionalnih poljoprivrednika.
Prema I. stupu ZPP-a (izravna plaćanja), ekološki proizvođači automatski su se kvalificirali za plaćanja za ozelenjavanje. Organizacije proizvođača organskog voća i povrća također su imale koristi od povećanih stopa sufinanciranja EU-a kroz operativne programe. Općenito, organski poljoprivrednici obično su imali koristi od viših ukupnih subvencija EU-a, za ratarske usjeve (+37%), mliječne proizvode (+68%) i goveđe farme (+26%) (korištenje prosječnih podataka 2015.-2020.).
Ekološka poljoprivreda doprinosi u četiri od devet ciljeva ZPP-a za razdoblje 2023.-2027. To uključuje zaštitu okoliša, doprinos očuvanju krajolika i bioraznolikosti, stvaranje održivog poljoprivrednog prihoda i odgovor na društvene zahtjeve za zdravom hranom, održivom hranom i dobrobiti životinja. 
Nacionalni ciljevi organske poljoprivrede
Države članice bile su potaknute da u svojim strateškim planovima ZPP-a navedu nacionalne ciljane vrijednosti za organsku poljoprivredu (prema ukupnoj KPP u 2030.) i da razviju nacionalne ekološke akcijske planove (NOAP). Austrija, Belgija-Valonija, Njemačka i Švedska postavile su najambicioznije ciljeve, s 30% KPP pod organskom poljoprivredom koje treba postići do 2030. Ciljevi država članica, međutim, nisu izravno usporedivi jer su ciljevi postavljeni ili za 2027. ili 2030 (ili još nije naznačeno).
U svojim strateškim planovima ZPP-a, države članice postavile su ciljanu vrijednost za pokazatelj rezultata kojim se mjeri udio njihove ukupne KPP za koji se očekuje da će dobiti potporu za ekološku poljoprivredu do kraja razdoblja 2023.-2027. Prema strateškim planovima CAP-a, sve države članice postavile su očekivani cilj za površine pod ekološkom poljoprivredom uz potporu CAP-a. Sve države članice planiraju povećati područje koje prima potporu ZPP-a. Na razini EU-a, očekuje se da će oko 10% ukupnog KPP-a dobiti potporu ZPP-a za organsku poljoprivredu 2027. Međutim, postoje značajne razlike: 18 strateških planova ZPP-a ima za cilj podržati više od 10% svojih KPP-a za ekološku poljoprivredu, a 3 od njih, s ciljem iznad 20% (Austrija, Češka i Estonija).
Eko-sheme i organske intervencije
Ekosheme (ES) su plaćanja u okviru prvog stupa ZPP-a koja pridonose zaštiti okoliša, klime i dobrobiti životinja. Oni su ključni element zakonodavnog okvira o budućnosti ZPP-a. Kao minimum, 25 % izravnih plaćanja u razdoblju 2023. – 2027. bit će povezano s onim eko-programima koji pomažu u postizanju bolje ekološke i klimatske učinkovitosti u usporedbi s razdobljem 2014. – 2022.
Ekoprogrami sastavni su dio “zelene arhitekture” strateških planova ZPP-a. Oni se također sastoje od povećane razine osnovnih zahtjeva (obuhvaćaju „višestruku sukladnost” i „ozelenjavanje” ZPP-a 2014.-2022.), kao i nastavak agro-okolišno-klimatskih intervencija u okviru ruralnog razvoja. Svaka država članica mora uspostaviti popis ekoprograma prilagođenih vlastitim ekološkim ciljevima. Sudjelovanje poljoprivrednika u jednoj ili više eko shema u okviru ZPP-a je dobrovoljno.
U usporedbi s mjerama ozelenjavanja (Greening) ZPP-a 2014.-2022., eko-programi nude veću fleksibilnost. To je zato što se sadržaj i proračun za svaku mjeru eko-programa mogu slobodno birati, sve dok pridonose najmanje dvama ciljevima zaštite okoliša, klime i/ili dobrobiti životinja navedenih u Uredbi o strateškom planu ZPP-a. Poljoprivrednici mogu odabrati i provesti odgovarajuću mjeru za svoje gospodarstvo.
Dizajn potpore za ekološke intervencije razlikuje se među državama članicama. Neke države članice promiču prelazak na organsku proizvodnju kroz ekosheme u prvom stupu. Postojeće ekološke farme primaju svoja plaćanja kroz drugi stup (intervencije ruralnog razvoja), kao u trenutnom programskom razdoblju. Druge zemlje mogu podržati pretvorbu kroz plaćanja iz EPFRR-a u drugom stupu i pružiti potporu postojećim ekološkim farmama kroz eko-sheme. U nekim se državama članicama ekološki zahvati nude isključivo kroz stup 1 ili stup 2 i za prenamjenu i za održavanje.
ZPP ne financira samo prijelaz na organsku poljoprivredu i održavanje. I druge mjere imaju izravan ili neizravan utjecaj na ekološku poljoprivredu. Ekološki poljoprivrednici također mogu imati koristi od potpore iz drugih mjera kao što su prijenos znanja i inovacijske aktivnosti, sektorske intervencije, savjetodavne usluge, sheme kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu (uključujući mjere promocije i informiranja), ulaganja, poslovni razvoj poljoprivrednih gospodarstava, osnivanje organizacija proizvođača, agro-okolišno-klimatske mjere (AECM), plaćanja za Naturu 2000 i Direktivu o vodama, plaćanja za područja suočena s prirodnim ili drugim posebnim ograničenjima, dobrobit životinja, suradnja (uključujući EIP -AGRI) i LEADER.
U zahvatima sektora voća i povrća uključena je ekološka proizvodnja. U vinskom sektoru postoje sredstva za informativne kampanje koje se tiču shema kvalitete kao što je organska proizvodnja.
Proizvodnjom visokokvalitetne hrane s malim utjecajem na okoliš, organska će poljoprivreda igrati ključnu ulogu u razvoju održivog prehrambenog sustava za EU, čemu teže navedeni ciljevi i u što su usmjerene značajne potpore. 
