Što je održiva uporaba pesticida? (2)

U prošlom broju Gospodarskog lista, u uvodnom članku „Što je održiva uporaba pesticida?“ opisali smo kako je onečišćenje okoliša bio razlog i povod za razvoj integrirane zaštite bilja s ciljem smanjenja uporabe pesticida. Dugogodišnje uvriježene navike u zaštiti bilja i uporabi pesticida mijenjaju se i zbog klimatskih promjena. Slijedi nastavak.

Prema podacima o srednjoj godišnjoj temperaturi zraka u najsjevernijoj hrvatskoj županiji, prvi put je 2014. godine porasla +2,1°C u odnosu na višegodišnji prosjek uz istovremenu iznadprosječnu količinu oborina (koja je zabilježena u cijeloj državi, barem 300-400 mm više od godišnjeg prosjeka), što je dovelo do epidemijskih pojava različitih uzročnika biljnih bolesti.

Meteorološki uvjeti značajno utječu na potrošnju pesticida. Smanjenje primjene može se objasniti rastom udjela aktivnih tvari koje se koriste u vrlo niskom dozama (manje od 100 g/ha). Tijekom iznadprosječno kišovite sezone 2014. u našoj smo zemlji utrošili 2.047 tona pesticida. Tijekom aridne 2017. ta potrošnja iznosila je 1.515 tona. Način korištenja poljoprivrednog zemljišta i intenzitet tretiranja pojedine kulture značajno utječe na potrošnju pesticida. Od poljoprivrednih usjeva i nasada u kojima bilježimo značajno veću potrošnju pesticida od prosjeka ističu se vinova loza (10,7 kg/ha), voćnjaci (5,6 kg/ha), duhan (5,5 kg/ha) i krumpir (2,9 kg/ha).

Potrošnja pesticida u svijetu i članicama Europske Unije

Posljednjih 30 godina potrošnja poljoprivrednih pesticida u svijetu je porasla 57 % (vidi Histogram 1.) (u navedenom je razdoblju povećana sa 1,6 milijuna tona na 2,7 milijuna tona). Tijekom druge dekade novog milenija (2011.-2020.) svjetska potrošnja pesticida se kreće od 2,65 do 2,75 milijuna tona (prosječno 2,69 milijuna tona).

Pritom, među prvih pet država po potrošnji pesticida u svijetu ubrajamo Kinu (1.763.000 t), Sjedinjene Američke Države (407.779 t), Brazil (377.176 t), Argentinu (196.009 t) i Kanadu (90.839 t) (vidi Tablicu 1.). Od članica Europske Unije u skupinu vodećih deset država po potrošnji pesticida u svijetu ubrajamo samo Francusku (70.589 t) i Španjolsku (60.896 t).

Tablica 1. Vodećih deset država potrošača poljoprivrednih pesticida u svijetu 2020. godine

Stanje potrošnje poljoprivrednih pesticida u državama Europske Unije. Za razliku od trenda potrošnje pesticida u svijetu, posljednjih nekoliko godina bilježimo prosječni pad prodaje pesticida 10,8 % u odnosu na 2016. godinu. Tad je u zemljama članicama zabilježena potrošnja nešto veća od 370.000 tona (vidi Histogram 2.).

Države članice koje troše najviše pesticida u poljoprivredi (>10.000 t), pored već spomenute Francuske i Španjolske, još su Italija (56.641 t), Njemačka (48.193 t) i Poljska (25.075 t).

Razvijenost države, veličina poljoprivrednih površina, udio kultura (usjeva i nasada) s većim indeksom tretiranosti u strukturi proizvodnje, te prosječni meteorološki uvjeti (klimadijagram) najviše utječu na potrošnju pesticida.

Ako promatramo prosječnu potrošnju pesticida po jedinici poljoprivredne površine onda među zemljama članicama postoje značajne razlike (vidi Histogram 2.). Veću potrošnju pesticida po jedinici površine u Europskoj Uniji imaju države Nizozemska (7,9 kg/ha), Belgija (6,7 kg/ha), Republika Irska (6,5 kg/ha), Italija (6,1 kg/ha) i Portugal (5,4 kg/ha).

Ove podatke objašnjavamo značajnim udjelom u njihovim poljoprivrednim površinama sljedećim kulturama: krumpir (Nizozemska, Belgija, Republika Irska), vinogradi (Portugal, Italija) i voćnjaci (jabuka – Italija). Nasuprot tome, skandinavske države članice (Švedska, Finska) zbog ograničenih poljoprivrednih površinama na kojima dominiraju trave (žitarice) imaju najmanju prosječnu potrošnju pesticida po jedinici površine (0,6 kg/ha). Početkom 2022. godine objavljeno je da prosječna potrošnja pesticida u zemljama Europske Unije iznosi 2,05 kg/ha. Količine koje se prodaju u Republici Hrvatskoj su gotovo dvostruko manje (1,04 kg/ha).

U europskoj strukturi potrošnje kemijskih sredstva za zaštitu bilja dominiraju pripravci za suzbijanje uzročnika bolesti (fungicidi i baktericidi) (40 %). Slijede sredstva za suzbijanje korova (herbicidi) (33 %), sredstva za suzbijanje štetnih životinjskih organizama (insekticidi, akaricidi) (13 %), te ostali pesticidi koji se koriste u poljoprivredi.

Prema podatcima o prodaji sredstva za zaštitu bilja registriranih za profesionalnu primjenu (Fitosanitarni informacijski sustav – FIS), u Republici Hrvatskoj godišnje utrošimo između 1.500-2.000 tona pesticida. Premda se u svijetu koristi nešto više od 1.000 djelatnih tvari, u Republici Hrvatskoj rješenje za primjenu ima oko 220 djelatnih tvari.

Prema općem mjerilu toksičnosti (srednja letalna doza ili LD50) približno 75 % djelatnih tvari kemijskih sredstva za zaštitu bilja u našoj zemlji ima vrijednost jednaku ili veću od 1.200 mg/kg, odnosno barem je četiri puta manje otrovno od natrij-klorida (kuhinjska sol) ili acetil-salicilne kiseline (Aspirin ili Andol) (vidi Histogram 4.).

Ostaci pesticida u hrani – izazov za poljoprivrednike

Maksimalna razina ostataka pesticida (MDK) ili toleranca (engl. Maximum residue level = MRL) je najviša zakonski dopuštena količina ostataka pesticida u namirnicama i hrani za životinje. Izražava se brojem mg/kg proizvoda, a često iznosi 0,1-5 mg/kg. Određuje se nakon dugogodišnjih toksikoloških istraživanja svake djelatne tvari kojoj je dopuštena primjena na poljoprivrednim usjevima. Do 1. rujna 2008. u području ostataka pesticida u hrani vrijedila su nacionalna pravila koja su često zbunjivala potrošače na zajedničkom europskom tržištu (nacionalne MDK vrijednosti često nisu bile priznate u drugoj državi, a mnogo puta su dopuštene količine u pojedinim zemljama bile različite za istu kombinaciju pesticid/proizvod).

Do stupanja na snagu Uredbe (EZ) 396/2005, tolerance o pesticidima su predstavljale trgovačku barijeru. Stupanjem na snagu zajedničkih mjerila pri postavljanju MDK stavlja se najveći naglasak na sigurnost potrošača. Pri tome je uzet u obzir rizik za sve osjetljive grupe (uključivši bebe, djecu, vegetarijance i ostalu osjetljivu populaciju, maksimalne količine ostataka pesticida se smanjuju). Pritom sigurnost hrane ima prednost pred zaštitom biljaka od štetnih organizama.

 Poljoprivredni proizvođači, trgovci i uvoznici su odgovorni za sigurnost hrane, a informacije o europskim MDK vrijednostima koje se odnose na određeni poljoprivredni proizvod i pesticid objavljuju se u bazi podataka o pesticidima (engl. EU pesticide database) na internetskim stranicama Europske komisije putem slijedeće poveznice: http://ec.europa.eu/sanco pesticides/public/?event=homepage.

–Većina sredstva za zaštitu bilja se primjenjuju otapanjem u određenom volumenu vode i pritom uređajima za aplikaciju (slika 1) treba kvalitetno “pokriti” sve osjetljive biljne organe (slika 2 islika 3) (izuzetak su pripravci u formulaciji mamaca, granulati i prašiva). Pritom dio škropiva u nepovoljnim uvjetima aplikacije može završiti na susjednim površinama. Naknadno na tretiranoj površini u dodir s pesticidima mogu doći i ne-ciljani organizmi (npr. oprašivači, humifikatori, prirodni neprijatelji i dr.). Stoga struka navodi da je aplikacija pesticida je najnesavršenija ljudska djelatnost. Snimio M.Šubić.

Procjenu rizika za potrošače provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), na temelju podataka o toksičnosti pesticida, očekivane vrijednosti ostataka pesticida u hrani i različitih prehrambenih navika potrošača u Europskoj uniji. Pritom se u obzir uzima uporaba različitih količina i vrsta pesticida. Npr. u južnim članicama je puno više kukaca uz naglašenu potrošnju insekticida, dok u sjevernim dijelovima gdje prevladava vlažnija klima bilježimo bolje uvjeti za razvoj gljivičnih bolesti uz veću potrošnju fungicida.

Ove se razlike uzimaju u obzir kod određivanja MDK vrijednosti. Države punopravne članice EU su obzirom na ostatke pesticida podijeljene na Sjevernu i Južnu zonu. Za male kulture (npr. ogrozd, mušmula, čičoka, bamija) ili donekle egzotične proizvode (npr. neki začini) često nisu bile određene niti europske niti nacionalne MDK vrijednosti. tim slučajevima uvažavamo granicu određivanja (0,01 mg/kg) kao tolerantni broj. Granica određivanja (engl. limit of determination = LOD) je najniža razina ostataka pesticida koja može biti izmjerena i objavljena kao rezultat rutinskog praćenja uz validirane metode kontrole.

Prilikom stavljanja na tržište nekog sredstva za zaštitu bilja podnositelj zahtjeva mora podnijeti znanstvene studije o nadziranim pokusima iz kojih su vidljivi podaci o dobroj poljoprivrednoj praksi, količini sredstva nužnoj za zaštitu bilja, broju tretiranja, razvoju kulture i karenci, te informacije o ostacima pesticida koji nakon tretiranja ostaju u proizvodu nakon određenog vremena. Nužno je da ti ostaci ne predstavljaju neprihvatljivi rizik za ljude. U slučaju kada se odredi rizik za bilo koju grupu potrošača, zahtjev za određivanje MDK vrijednosti u nekom proizvodu se odbija ili se uspostavlja na razini LOD-a (0,01 mg/kg).

Pridržavanjem uvjeta iz registracije pesticida o kulturama i neželjenim organizmima za koje je izdano rješenje o primjeni, količini ili dozi na jedinicu površine, najvećem broju aplikacija tijekom jedne sezone, te propisanoj karenci (najkraće dopušteno vrijeme izraženo u danima od posljednje primjene pesticida do žetve ili berbe), poljoprivrednici osiguravaju zdravstvenu ispravnost svojih namirnica.

Kakve namirnice za hranu koriste Europljani?

Prema redovitim godišnjim analizama namirnica biljnog i animalnog podrijetla na ostatke pesticida (monitoring) Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) tvrdi da potrošači u zemljama članicama u najvećoj mjeri spravljaju hranu bez neželjenih ostataka pesticida. Zaključak se temelji na godišnjim analizama od 84.657 (u 2016.) do 96.302 (u 2019.) uzoraka na 791 pesticid, od čega 96,1 % do 96,2 % odgovara zakonski dopuštenim granicama, a nešto više od polovice uzoraka uopće nema mjerljivih ostataka pesticida (50,7 % – 53,3 %). Većina analiziranih uzoraka podrijetlom je iz država članica EU (67 %), oko četvrtina uzoraka je iz trećih zemalja (26,4 %), a za manji dio uzoraka (6,6 %) podrijetlo nije bilo poznato.

Treba istaknuti da u proizvodima iz zemalja koje nisu članice EU, postotak uzoraka sa sadržajem pesticida iznad dopuštene granice bude tri puta veći nego u uzorcima iz država članica.

Tijekom 2016. godine među 1.676 uzoraka namijenjenih dojenčadi i maloj djeci 89,8 % uzoraka je bilo bez mjerljivih ostataka pesticida. Iste godine analizirano je 5.495 uzoraka iz ekološke proizvodnje, te je 83,1 % uzoraka bilo bez mjerljivih ostataka pesticida.

Naša zemlja je uključena u ovu vrstu sustavnog istraživanja (monitoring) ostataka pesticida u namirnicama još od 2007. godine, kad smo započeli pregovore o prijemu u članstvo za poglavlje “Poljoprivreda i ruralni razvoj“, a nakon punopravnog članstva broj analiziranih uzoraka se značajno povećao (vidi Tablicu 3.).

Tablica 3. Rezultati nacionalnog monitoringa ostataka pesticida u namirnicama biljnog podrijetla u vrijeme prije i nekoliko godina nakon prijema naše zemlje u punopravno članstvo

Prve godine nacionalnog monitoringa (2008.) broj uzoraka sa ostacima pesticida iznad dopuštenih granica bio je jednak europskom prosjeku (4 %), ali je nakon prijema naše zemlje u punopravno članstvo broj uzoraka sa ostacima pesticida iznad maksimalne razine značajno manji (1,6 %) u odnosu na prosjek Europske Unije (3,6 %). Pritom se broj analiziranih uzoraka više nego udvostručio (547 u 2016.) u odnosu na prethodno promatrano razdoblje (246 u 2008.).

U okviru ovakvih koordiniranih programa kontrole (EUCP) Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je provela akutnu (kratkotrajnu) i kroničnu (dugotrajnu) procjenu rizika, te je u oba slučaja zaključeno kako je rizik za zdravlje ljudi nizak.