Intenzitet svjetla ključan je za odvijanje procesa fotosinteze zbog čega je važna minimalna vrijednost njegovog intenziteta. Za svaku biljnu vrstu te su vrijednosti drukčije. Tako minimalne količine svjetla za optimalnu cvatnju i razvoj ploda graška iznose 850 – 1100 lx. Za kukuruz su 1400 – 1800 lx, a za ječam i pšenicu 1800 – 2000 lx.
Općenito, u širokom prosjeku svjetlosno zasićenje za poljoprivredne kulture iznosi 1000 – 1300 lx. Optimum za njihov normalni rast i razvoj je 8000 – 20 000 lx. Prejaki intenzitet svjetlosnog zasićenja izaziva razaranje kloroplasta ili tzv. „solarizaciju”, dok preniski intenzitet ne pobuđuje aktivnost kloroplasta ili je fotosinteza vrlo slaba. Zbog toga dolazi do etioliranja, odnosno „izbjeljivanja“ listova. Što je intenzitet svjetla manji to je veća zastupljenost zraka većih valnih duljina. Na intenzitet svjetla utječe više čimbenika:
- doba dana – tijekom dana intenzitet svjetla se mijenja; ujutro i navečer je najmanji, a tijekom dana raste, dostiže maksimum u podne i ponovo pada prema zalasku sunca
- nagib, odnosno visina sunca u godišnjim dobima (nisko sunce zimi, visoko ljeti). Što je veći kut osvjetljenja, jači je intenzitet (mali kut zimi, okomito sunce ljeti)
- ekspozicija i inklinacija (položaj/izloženost i nagib terena u odnosu na sunce); južna strana jačeg nagiba prema suncu – veći intenzitet, a na sjevernoj strani suprotno
- naoblaka – što je nebo oblačnije, intenzitet svjetla je slabiji
- onečišćenje atmosfere – prašina i druge primjese (magla, plinovi, smog) smanjuju intenzitet svjetla
- geografska širina – najjači intenzitet osvjetljenja je na ekvatoru, a prema polovima se smanjuje
- agrotehnika (gustoća sklopa) – u gušćim sklopovima biljke se međusobno jače zasjenjuju i na taj način smanjuju intenzitet svjetla.
Kulture se u pogledu zahtjeva za duljinom dana (kratki dan je 10 – 12 sati, a dugi iznad 13 – 14 sati) dijele u dvije ili tri skupine:
- biljke dugog dana (zob, raž, pšenica, mrkva, repa, crvena djetelina)
- biljke kratkog dana (konoplja, pamuk, soja, kukuruz, duhan)
- neutralne biljke (heljda, suncokret, ječam ozimi, mak)
Reakcije biljaka na duljinu dana mogu biti i pozitivne i negativne. Ako se primjerice biljke kratkog dana prenesu u područje dugog dana, one produžavaju vegetaciju i nisu u stanju prijeći iz vegetativne u generativnu fazu (formiraju samo vegetativnu masu i ne mogu zatvoriti svoj životni ciklus). Biljke dugog dana prenesene u područje kratkog dana skraćuju vegetaciju, intenziviraju razvoj i inhibiraju rast (smanjenje habitusa). Ako se biljke dugog dana prenesu u područje još dužeg dana, one skraćuju vegetaciju. Odnosno, ranije akumuliraju potrebnu količinu svjetla budući da je duži dan.
Ovako opisane reakcije biljaka samo su općenite, budući da su se suvremenim metodama genetike, oplemenjivanja, odnosno selekcije, zbog različitih kombinacija i unošenja gena u nove kultivare, kulture toliko izmijenile da se spomenute granice sve više brišu i počinju dominirati prijelazni oblici (tzv. neutralne biljke).
PROČITAJTE VIŠE ČLANAKA:
Prilagodba klimatskim promjenama u poljoprivrednoj proizvodnji
Utjecaj topline na biljnu proizvodnju
Utjecaj vode na biljnu proizvodnju
Utjecaj zraka na biljnu proizodnju
Djelovanje vjetra na biljnu proizvodnju
Klimatske promjene i poljoprivreda
Mjere prilagodbe poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene
