Rašeljka, turska višnja, kršulj, magriva, rašeljina (Prunus mahaleb L.) je biljka iz porodice ruža, Rosaceae. Porijeklom je iz Mediterana, Irana i dijela centralne Azije.
Raste u šikarama i otvorenim šumama, na suhim padinama, u središnjoj Europi na nadmorskim visinama do 1700 m, a na visoravni na 1200 do 2000 m u južnoj Europi. Rasprostranjena je na području južne Europe i sjeverne Afrike. U Hrvatskoj raste najviše na primorskim područjima zbog prilagodljivosti na karbonatna tla i sušu. Koristi se u hortikulturi, a najviše se koristiti kao podloga kod cijepljenja višnje i trešnje.
Listopadno je drvo ili grm koje naraste od 2 do 10 metara visine s deblom i do 40 cm promjera. Kora drveta je sivo-smeđe boje, s izraženim lenticelama na mladom drvetu i blago izbrazdana na starim dijelovima debla. Kora, drvo i sjemenke sadrže kumarin. Drvo je teško i koristi se za izradu namještaja. Listovi su 1,5-5 cm dugi i 1-4 cm široki, izmjenično raspoređeni, jajoliki, ušiljeni, s oštrim rubovima, goli i zeleni. Peteljka je duga 5 -20 mm, s ili bez dvije žlijezde.
Cvijet je mirisan, bijele boje, malen (8-20 mm promjera) s peteljkom (8-15 mm). Cvjeta u proljeće, a oprašuju ga pčele.
Plod je malena okruglasta koštunica, slična trešnji ili višnji (8-10 mm promjera) u početnim fazama razvoja zelene boje, zatim crvena i u vrijeme berbe tamno crvena do crna, okusa gorkog bajama. Dozrijeva od sredine do kraja ljeta. Plod sadrži veliku količinu vitamina C, a svakodnevnom konzumacijom se utječe na poboljšanje imuniteta i čišćenje krvi.
Izvor: Gospodarski kalendar
