U proteklih dva stoljeća populacija ljudi koji žive u urbanim, gradskim sredinama uvelike se povećala u odnosu na broj ljudi koji žive u ruralnim, seoskim područjima. Razlog tome je prvenstveno industrijalizacija koja je intenzivno krenula krajem 19. stoljeća. Kasnije se taj trend nastavlja u želji i nastojanjima ljudi da pronađu bolji i lakši život.
Odlaskom sa sela i preseljenjem u stanove, u svima nama i dalje postoji želja za povezanošću s tlom i Zemljom kao planetom. Ta želja se očituje u urbanim vrtovima i uzgoju bilja u napućenim gradskim sredinama.
Vrtovi pobjede
Problem koji je danas prepoznat kao gorući, jest utjecaj zagrijavanja i temperaturnog disbalansa prostora u gradovima, što se očituje povećanom temperaturom od 3-5 oC u centrima na betonu i asfaltu u odnosu na iste te gradove koji imaju zelene prostore koji apsorbiraju toplinu. Rečeno jednostavnim rječnikom – svi bi parkirali u hladu, ali nitko ne bi posadio drvo. No u tu kategoriju ne spada samo parkovna arhitektura koja za cilj ima omogućiti građanima koji žive u neboderima i stambenim zgradama prostor za relaksaciju i rekreaciju, već i sve popularniji pokret stvaranja gradskih vrtova.
Gradski vrtovi razlikuju se po cijelom svijetu. U Sjevernoj Americi gradski vrtovi se kreću od područja s “vrtom pobjede” gdje ljudi uzgajaju male parcele povrća, do velikih projekata “ozelenjavanja” za očuvanje prirodnih područja, do vrlo velikih parcela na kojima vrtlari proizvode mnogo više nego što sami mogu koristiti.
Neprofitne organizacije u mnogim većim gradovima nude pomoć obiteljima s niskim prihodima, dječjim skupinama i organizacijama u zajednici pomažući im u razvoju i uzgoju vlastitih vrtova. U Velikoj Britaniji i ostatku Europe slični “vrtovi za dodjelu” mogu imati na desetke parcela, od kojih svaka ima stotine četvornih metara, a iznajmljuje ih ista obitelj generacijama. U svijetu u razvoju zemljište za male vrtove poznat je dio krajolika, čak i u urbanim područjima, gdje mogu funkcionirati kao vrtovi tržnice.
Incijative i u hrvatskim gradovima
U posljednjih 10 godina sve se više javljaju inicijative i u hrvatskim gradovima. Njima se nastoji ozeleniti što veća površina u strogim gradskim jezgrama kako bi se umanjile posljedice zagrijavanja. Takve ideje su u najvećoj mjeri zaživjele u gradu Zagrebu i Varaždinu.
Udruga Gredica Varaždin osnovana 2012. kad je na zapuštenom i obraslom građevinskom zemljištu u vlasništvu Grada Varaždina ukupne površine 13 000 m²osnovala gradske urbane vrtove “Čudesni vrtovi”. Čudesni vrtovi su gradski vrtovi zajednice osnovani u proljeće 2012. g. kao pionirski poduhvat u Hrvatskoj temeljen na primjerima pozivne prakse iz cijelog svijeta.
Urbani vrtovi Zagreb je projekt koji je započeo u 2013. g. Nakon 8 godina u Zagrebu je 14 gradskih vrtova s više od 2152 vrtnih parcela na površini od 23,03 ha. Projekt Urbani vrtovi uhvatio je čvrste korijene u cijeloj Hrvatskoj i svake se godine u njega uključuju novi gradovi. Tako su se od 2016.g. priključili Grad Velika Gorica i Grad Samobor sa svojim parcelama.
Prakse na svim gradskim vrtovima su vrtlarenje isključivo po ekološkim načelima, stroga kontrola parcela i pedološke analize uzgojnih parcela na kojima se vrtlari.
Ono što urbano vrtlarenje predstavlja je ne samo uzgoj vlastite hrane, već i socijalni aspekt. U njemu je često druženje i zajednički rad na otvorenom. Vrtovi doprinose poboljšanju kvalitete života svojih korisnika ne samo u financijskom smislu – uzgojem vlastog voća i povrća, već i u zdravstvenom – prehrana zdravim ekološkim namirnicama iz vlastog uzgoja. Omogućuju rekreaciju na otvorenome i društveno uključivanje često marginaliziranih skupina- umirovljenika od kojih je velik broj korisnika vrtova.
Izvor: Gospodarski kalendar
