• Italija je najveći svjetski proizvođač, a Španjolska najveći izvoznik vina. Najveća potrošnja vina od 2011.g. bilježi se u SAD-u.
  • Najstariji trag vina pronađen je u glinenim posudama u Gruziji nedaleko glavnog grada Tbilisija. Procjenjuje se da posude potječu iz 5980 g. pr. Kr. Nešto mlađi tragovi proizvodnje vina (5000 g.pr.kr.) pronađeni su u Iranu i Armeniji. Najstarija boca s vinom pronađena 1867.g. u rimskoj grobnici kod Speyera u Njemačkoj, potječe iz 325.-350. g.n.e. Staklena boca zapremnine 1.5 L, s tekućinom, oblikom podsjeća na amforu i čuva se neotvorena u Povijesnom muzeju istoimenoga grada.
  • Riječ vino se u Bibliji spominje 231 put.
  • Prema OIV-u na svijetu postoji oko 6 000 sorata vinove loze. Cabernet Sauvignon je najraširenija crna sorta, a Airen je najzastupljenija bijela sorta, koja se gotovo isključivo uzgaja u Španjolskoj.
  • Najveći podzemni vinski podrum na svijetu dug 200 km s 2 milijuna boca vina nalazi se u Moldaviji.
  • Najskuplja vina na svijetu dobivena su od uobičajenih sorata – Pinot crni, Cabernet Sauvignon, Chardonnay i Rizling rajnski.
  • Najzastupljenija sorta vinove loze u Hrvatskoj je ´Graševina´.
  • Vino Dingač, s istoimenog položaja, od sorte ´Plavac mali´, prvo je zaštićeno hrvatsko vrhunsko vino (tada, 1965. g., kao čuveno vino).
  • Vino Pošip berbe 1965. s otoka Korčule, prvo je hrvatsko bijelo vino sa zaštićenim geografskim porijeklom iz 1967.g.
  • Najviše pjenušavih vina u Republici Hrvatskoj proizvede se u Zagrebačkoj županiji.
  • Kalorijska vrijednost vina ovisi o koncentraciji alkohola i šećera, a kreće se u rasponu od 50-230 cal (150 mL).
  • Gotovo svi pozitivni učinci vina na zdravlje, vezani su uz umjerenu potrošnju koja ovisi o starosti, spolu, genetici, težini, trenutnim okolnostima poput konzumacije hrane, ali općenito podrazumijeva 1 čašu vina (150 mL) dnevno za žene i 2 čaše za muškarce.

Izvor: Gospodarski kalendar

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA