Uobičajeno je da se prozorske klupice i balkoni uređuju u proljeće za lijep izgled tijekom cijelog ljeta. Međutim, to su prostori koji mogu biti lijepi i prepuni cvijeća i puno ranije, već od prvih predproljetnih dana.

Osim što se tada na njima mogu pojaviti tratinčice i jaglaci, a vrtni se jaglaci danas pojavljuju u širokom rasponu boja i punoće cvjetova, na njima se mogu rascvasti geofiti (biljke s podzemnom stabljikom) kao u nekom vrtu: šafrani, presličice, visibabe, zumbuli, tulipani, narcise; još od jeseni tu mogu cvasti maćuhice; kao i trajnice rane cvatnje.

Tratinčica, krasuljak (Bellis perennis) – zeljasta trajnica koja se kao ukrasna vrsta uzgaja kao dvoljetnica. Cvate u proljeće u ožujku i travnju.

Tratinčice

Uzgaja se iz presadnica za koje se sjeme sije sredinom lipnja do početka srpnja, prezimljuje u obliku rozete listova, a s proljeća počinje cvasti. Nije zahtjevna, ali teško podnosi previsoku vlagu ili jaku sušu.

Jaglac (Primula vulgaris), zeljasta je trajnica niskog, rozetastog rasta. Cvatu rano, od veljače (za toplijih zima i ranije) do travnja. Plod je okruglasta čahura koja sadrži smeđe bradavičaste sjemenke duge oko 2-3 mm. Kultivari jaglaca široke palete boja cvjetova koriste se kao ukrasna vrsta za ranoproljetnu dekoraciju, a na otvorenom, zaštićeni od smrzavanju mogu cvasti i do dva mjeseca.

Maćuhice

Maćuhica (Viola × wittrockiana) – trajnica koja se uzgaja kao dvogodišnja cvjetna vrsta. Sitnog je grmolikog rasta i razvije se 15-25 cm visine. Cvjetovi se sastoje od pet latica, baršunasti, bijeli, žuti, narančasti, ružičasti, crveni, smeđi, ljubičasti, plavi, gotovo crni, dvobojni.

Cvatu još u prvoj godini nakon sjetve, a naročito naredne godine sve do dolaska visokih temperatura. Prilikom sadnje maćuhica treba izbjegavati položaje izložene vjetru i golomrazici.

Cvjetovi maćuhica se mogu koristiti i za dekoraciju jela, svježi ili kandirani, a zahvaljujući širokoj paleti boja sušene latice se koriste za izradu slika.

Šafran (Crocus vernus) – raste u Sredozemlju i Maloj Aziji. Boje cvjetova samoniklih šafrana su bijele i ljubičaste, a vrtni oblici nastali križanjem mogu biti i žuti, plavkasto ružičasti, ljubičasti. Cvate krajem zime, u veljači i ožujku. Sadi se u jesen za ranoproljetnu cvatnju. Gomolji u tlu ostaju više godina.

Presličica (Muscari botryoides) – vrsta je samonikla u srednjoj i sjevernoj Europi. Blago mirisni cvjetovi, modri, okrugli ili valjkasto zvonoliki, nalaze se na kratkim cvjetnim stapkama. Cvate tijekom travnja. Zbog niskog rasta može se saditi kao lončanica u ukrasnim posudama.

Visibaba (Galanthus nivalis) – trajnica koja u tlu ima lukovicu promjera oko 1,5 cm, porijeklom iz Europe i zapadne Azije, jedna od proljetnica najranije cvatnje. Za uzgoj traže polusjenovita mjesta. Lukovice se sade u jesen (listopad, studeni) i ostaju u tlu više godina. Razmnožavati se mogu odvajanjem mladih lukovica u svibnju i lipnju. Nakon vađenja i sušenja, lukovice se skladište na suhom, tamnom i hladnom mjestu do jeseni kad se ponovno sade. Vrsta je medonosna, premda ju pčele ne iskoriste u potpunosti kao pčelinju pašu zbog vrlo rane cvatnje.

Zumbul (Hyacinthus orientalis) – lukovičasta trajnica porijeklom iz jugozapadne Azije, južne i središnje Turske, sjeverozapadne Sirije, Libanonona i sjevernog Izraela. Lukovica je krupna, 3-7 cm. Zbog niskog rasta može se saditi u ukrasne posude ili specijalne vaze i do cvatnje uzgajati samo u vodi. Vrsta je otrovna.

Tulipan (Tulipa gesneriana) – lukovičasta trajnica s rozetom lišća porijeklom iz Mediterana sa središtem genske raznolikosti u Pamiru, Hindu Kush i Tien Shan planini. Iz lukovice izbijaju listovi dugi 20-40 cm. Na cvjetnoj stapci, s nekoliko manjih listića, visine od 10-70 cm pojavljuje se cvijet s tri lapa i tri latice iste boje (tepali), prema bazi tamniji, izraženi tučak i prašnici; pojavljuje se u širokom rasponu boja cvjetova (osim jasno plave).

 Narcise

Narcise (Narcissus sp.) – narcise su rod lukovičastih trajnica iz porodice Amaryllidaceae. Narcise potječu iz Mediterana, pretežno s Iberskog poluotoka (Španjolska). S aspekta ukrasne hortikulture, postoji veći broj zanimljivih vrsta te kultivara nastalih križanjima unutar roda: Narcissus pseudonarcissus, Narcissus poeticus, Narcissus jonquila, Narcissus tazetta i brojne druge. Cvjetne stapke nose cvjetove žute, bijele, narančaste boje, različitih kombinacija i duljina latica i lapova, ovisno o vrsti. Koriste se za sadnju na cvjetnim gredicama, za rez, za sadnju ukrasnih posuda. Cvatu u travnju, a kad se osuše, cvjetovi se režu. Listovi se ostavljaju sve dok se sami ne osuše u ljeto kad se lukovice mogu izvaditi iz tla i presaditi na drugo mjesto početkom jeseni (listopad).

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakZanimljivosti o vinu
Sljedeći članakParfe latte
prof.dr.sc. Vesna Židovec
Zaposlena na Zavodu za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Predavač je u području ukrasnog bilja s posebnim interesom za vrste tradicionalnih kućnih vrtova, te primjenu ukrasnog bilja u interijerima. Autorica je i koautorica više znanstvenih i stručnih radova, voditeljica završnih i diplomskih radova, te suradnica na europskim i domaćim znanstvenim i stručnim projektima. Članica je Društva za kulturu pejzaža.       .