Na nedavnoj konferenciji Dani sunca na Braču, u bogato ispunjenom programu, između ostalih, održan je i panel o dvojnoj namjeni i koristi agrosunčanih elektrana – agrosolara, kao agrotehničke mjere u poljoprivredi, kao i za dobivanje električne energije.
Prije panela uvodnu prezentaciju „Agrosunčane elektrane kao oblik dvostruke namjene poljoprivredne površine“ održao je Mislav Kontek, mag. ing. agr., voditelj razvoja u tvrtki Energovizija. U prezentaciji je istaknuo prednost korištenja agrosunčanih elektrana, odnosno agrosolara kao agrotehničke mjere i razne mogućnosti prilagodbe njihovog postavljanja za poboljšanje poljoprivredne proizvodnje, uz istovremenu proizvodnju energije i dodatne zarade za poljoprivrednika.
Na panelu su sudjelovali Lana Bačura, voditeljica Službe za razvoj konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva u Upravi za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju u Ministarstvu poljoprivrede, prof.dr.sc. Marko Karoglan, redovni profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Darko Grivičić, predsjednik Nadzornog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, Mario Turković, direktor tvrtke Energovizija i Ante Merčep, direktor tvrtke Croatian Green Energy.
Uskoro natječaj za ulaganje u obnovljive izvore energije u poljoprivredi
Lana Bačura je rekla da su u Strateškom planu za razdoblje od 2023.-2027.g. programirane dvije intervencije namijenjene proizvođačima i prerađivačima poljoprivrednih proizvoda za ulaganje u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije (OIE), no uvjet ostaje isti kao i u Programu ruralnog razvoja (PRR), da se energija proizvedena iz tih projekata može koristiti isključivo za vlastitu potrošnju na gospodarstvu, ali ne i za isporuku energije u mrežu.
–Dosad je iz PRR za ulaganja u OIE raspisano 4 natječaja iz Mjere 4.1.3 i 3 iz Mjere 4.2.2. i ukupno je odobreno više od 360 projekata u vrijednosti oko 45 milijuna eura od čega je više od 95 % za fotonaponske elektrane (solare). Natječaj iz Strateškog plana za intervenciju 73.03. i ulaganje u OIE, u planu je za ovu godinu i trenutno se u Ministarstvu radi na podzakonskim aktima odnosno provedbenim pravilnicima kako bi se mogao raspisati natječaj u rujnu 2023.g., najavila je Bačura.
–Agrosolari su u svijetu prepoznati kao mogućnost prilagodbe klimatskim promjenama koje poljoprivredne kulture sve teže podnose i poljoprivreda, posebno u mediteranskom području, sve je teže održiva. Agrosolari mogu sniziti temperaturu u mezoklimatu nasada i mikroklimatu uzgajane biljke i tako utječu na njezinu fiziologiju te količinu i kakvoću plodova, odnosno poljoprivrednog proizvoda. Agrosolari također preveniraju gubitak vode iz tla isparavanjem, što u kontekstu klimatskih promjena dovodi i do uštede vode i manje potrebe navodnjavanja, a voda je također ključni resurs. Tuča, mraz, toplinski udar i suša, u svim tim vremenskim neprilikama agrosolari mogu kao agrotehnička mjera ublažiti njihove posljedice i umanjiti ili spriječiti štetu na poljoprivrednim kulturama, napominje prof.dr.sc. Karoglan koji je sudjelovao u izradi Studije o potencijalu korištenja solarne energije u sektoru poljoprivrede i slatkovodne akvakulture u Hrvatskoj.
–Nositelj Studije, koju financira Europska banka za obnovu i razvoj i koja je u završnoj fazi i bit će uskoro predstavljena široj javnosti, jest Agronomski fakultet u Zagrebu, a u izradi su sudjelovali i Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Zaključci studije su da plodored ograničava postavljanje agrosolara kod ratarskih i povrćarskih kultura, dok je izglednije korištenje agrosolara kod trajnih nasada – voćnjaka i vinograda, kao i u slatkovodnom ribnjačarstvu i stočarstvu gdje agrosolari mogu služiti i kao sjenice za zaklon stoke od sunca, ali i mogu utjecati na očuvanje pašnjaka koji također „gori“ pod jakim suncem, rekao je Karoglan.
Koordinator te studije, Mario Turković naglasio je da se analiziralo i zakonodavstvo u 7 država, a posebice u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Austriji EU po pitanju agrosolara.
–U svim tim državama postoji politička potpora za projekte agrosolara koji su uključeni u strateške dokumente, pa se u Italiji agrosolari mogu financirati i iz Nacionalnog plana za otpornost i oporavak, a agrosolari su definirani kroz zakone vezane uz energetiku, ali u okvirima očuvanja i unaprijeđenja poljoprivredne proizvodnje. U Hrvatskoj ima nekoliko zakonskih propisa kroz koje se mogu razvijati projekti za agrosolare. U Zakonu o poljoprivrednom zemljištu spominju se projekti proizvodnje zelene energije na poljoprivrednim površinama, što vrijedi i za agrosolare, no ima i nekih neodređenosti koje bi trebalo definirati. Također, uskoro se donosi Uredba o energetskom odobrenju koja predviđa da se i za projekte agrosolara može dobiti energetsko odobrenje, ako su u skladu s prostornim planom, a u novom Zakonu o prostornom uređenju decidirano su navedene agrosunčane elektrane koje će se moći razvijati na poljoprivrednim površinama upisanim u ARKOD, uz zadržavanje poljoprivredne djelatnosti.
–Na kraju, prema Pravilniku o agrotehničkim mjerama, agrosolar se može ubrojiti kao agrotehnička mjera prema svim učincima i prednostima koje ima u poljoprivrednoj proizvodnji. Ono što nam nedostaje su podzakonski akti koji bi detaljniji odredili tehničke aspekte ili ograničenja, npr. na koliko se poljoprivredne površine mogu postaviti agrosolari i slično, a mi koji se zalažemo za projekte iz obnovljivih izvora energije, smatramo da u svim pravnim odredbama treba biti fokus na poljoprivredu i na koji način agrosolari mogu kao agrotehnička mjera unaprijediti proizvodnju određenih kultura, istaknuo je Turković.
Kao predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), Darko Grivičić istaknuo je da je HPK donijela zaključak da se protivi postavljanju agrosunčanih elektrana na državnom poljoprivrednom zemljištu.
–Zašto imamo određenu skepsu? Vjerujte, i osobno sam punim plućima za priču o solarima i svatko normalan je za energetsku neovisnost, za čišći okoliš i da djeci ostavi bolji svijet. Pa tko bolje osjeća klimatske promjene od nas poljoprivrednika? Od pojave novih bolesti i štetnika kojih prije nije bilo, onda situacije u kojima biljke dolaze u neke fenofaze koje nisu normalne za određeno doba, pa do vremenskih ekstrema. Teško se nosimo sa svim tim.
–Što se tiče proizvodnje i potrošnje energije, znamo da su poljoprivredni strojevi veliki potrošači fosilnih goriva i izvor zagađenja, pa očekujemo da uskoro i traktori budu na električni pogon i da se napajaju na poljoprivrednom gospodarstvu koje će proizvoditi vlastitu energiju. S obzirom da nam se nameće pravilo dobre poljoprivredne i okolišne prakse da 4 % površina na poljoprivrednom gospodarstvu ne smije biti ni u kakvoj obradi i proizvodnji, radi bioraznolikosti i slično, a to znači na 1000 ha imate 40 ha neobrađenog zemljišta, mogu li se agrosolari postaviti na to zemljište? zapitao se Grivičić i izrazio bojazan da bi u budućnosti, kad više ne bi bilo fosilnih goriva, manji broj proizvođača mogao postaviti agrosolare i onemogućiti ostalima da sami proizvode energiju, jer su poljoprivrednici doživjeli već slična iskustva, pa pušu i na hladno.
Agrosolari na 500 ha u čitavoj RH
Ante Merčep je i sam poljoprivredni proizvođač jer ima nasad trešanja na 7 ha, no na panelu je kao tehnološki ekspert govorio o mogućnostima agrosolara kao agrotehničke mjere.
–Prvo treba vidjeti o kakvoj se proizvodnji radi i što se želi. Više propuštanja sunčeve energije i svjetlosti ili manje, a bitno je i u kojoj sezoni toj kulturi sazrijeva plod ili dolazi vrijeme žetve i berbe, pa ovisi i o tipu tla, nagibu i drugim čimbenicima, ili ako se radi o zaštićenom prostoru, kolika je težina panela da konstrukcija može izdržati. A ključan je priključak na mrežu. Potencijala ima, no neće se baš svatko moći priključiti, već samo optimalni projekti.
–Mogu vam objasniti i na vlastitom primjeru. Moj voćnjak je udaljen oko 6,5 km i da bih se priključio na mrežu, morao bih mijenjati vodove za srednjenaponsku mrežu, što je u praksi skoro nemoguće. Tako da je strah poljoprivrednika od agrosolara neopravdan, jer ih se u cijeloj Hrvatskoj može postaviti na oko 500 ha, jer s tolikim kapacitetom možemo raspolagati dok se ne pojača mreža, što je vrlo dugoročni projekt, naglasio je Merčep.
Na kraju donosimo definiciju agrotehničkih mjera u Pravilniku o agrotehničkim mjerama (NN 22/2019) članka 2., stavka 1. koja glasi: –Agrotehničke mjere predstavljaju skup mehaničkih, fizikalnih, kemijskih i bioloških zahvata u i na poljoprivrednom zemljištu s ciljem povećanja ili održavanja trenutne plodnosti zemljišta te osiguranja odgovarajućeg gospodarenja sadržajem organskog ugljika s ciljem sprječavanja ili smanjenja degradacije tla i zemljišta kako bi se osigurala sigurnost hrane, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena, poboljšala kvaliteta tla, smanjila erozija, povećao kapacitet zadržavanja vode i povećala otpornost na sušu, dok bonitetna vrijednost zemljišta treba primjenom agrotehničkih mjera ostati ista ili bi se primijenjenim mjerama trebala povećati.
Stoga bi uvođenje agrosolarnih sustava u postojeću poljoprivrednu proizvodnju predstavljalo agrotehničku mjeru proizašlu iz stručnih te znanstveno-tehničkih zaključaka koji ukazuju da takva primjena pozitivno utječe na sve ranije navedene parametre poljoprivredne proizvodnje. Kao agrotehnička mjera agrosolari bi pomogli zadržati primarno poljoprivredne proizvodnje na određenom poljoprivrednom zemljištu u ARKOD evidenciji te potaknuti privođenje svrsi neiskorištenih poljoprivrednih površina u proizvodne.
