U prostorima HGK Županijske komore Osijek početkom srpnja održana je konferencija za novinare na kojoj su izneseni podatci o “Žetvi 2023.”, za koju su se svi sudionici složili kako su je obilježila četiri negativna elementa – lošiji prinosi, slabija kvaliteta uroda, povećani troškovi proizvodnje i niska cijena otkupa.
Uz izvršnog direktora Sektora kooperacije i trgovanja tvrtke Žito Relju Kovačića, profesora Bojana Stipeševića s FAZOS-a i Igora Mikulića, višeg stručnog suradnika HGK ŽK Osijek, konferenciji je nazočila i ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Ona je tom prilikom naglasila da Ministarstvo priprema program pomoći poljoprivrednim proizvođačima s četiri mjere, ukupne vrijednosti oko 18 milijuna eura. U njih su uključene i bespovratne potpore. za koje se planira osigurati nešto više od 10 milijuna eura, a s kojima se predviđa podržati prvih 30 hektara za pšenicu, ječam, industrijski krumpir, uljanu repicu i kamilicu, i to potporom od 135 eura po hektaru.
Mislimo kako taj dodatak od 135 eura po hektaru predstavlja pravednu i učinkovitu pomoć, a potporu za površinu do 30 hektara ponudili smo jer tako obuhvaćamo 95 posto proizvođača, objasnila je ministrica, dodavši kako je teško za očekivati da Vlada i ministarstvo mogu potporama po hektaru nadomjestiti sva očekivanja koja su proizvođači imali kad su donosili autonomne poslovne odluke i planirali prihode.
Istaknula je, kao još jednu mjeru, ponovo osiguranje posebnog mehanizma kredita za obrtna sredstva primarnim poljoprivrednim porizvođačima, za što su već pregovori s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj (HBOR) i agencijom HAMAG-BICRO u tijeku.
Ministarstvo bi na taj način, putem sufinanciranja redovnog kreditnog programa HBOR-a, sufinanciralo 50 posto kamatne stope, koja je u ovome trenutku pet posto, pa bi i u konačnici za proizvođače iznosila 2,5 posto.
Isplate za 2-3 mjeseca
Ministrica je dodala kako se predlaže i formiranje operativnog programa za proizvođače u sektoru žitarica, odnosno formiranje jake proizvođačke organizacije.
–Ulaganje naših sredstava u taj operativni program iznosi 50 posto, a toliko bi uložili i udruženi proizvođači, koji, putem operativnog programa, kao i u drugim EU zemljama, mogu plaćati najam skladišta, i nabavku zajedničke potrebne opreme, rekla je Vučković.
Prema njenim riječima program će uskoro biti poslan na javno savjetovanje, nakon čega ga mora odobriti Europska Komisija, a s isplatama bespovratnih potpora moglo bi se započeti za dva do tri mjeseca.
Istaknula je još kako je sektor ratarstva ove godine izložen velikom pritisku u pogledu likvidnosti, klimatskih prilika te nižih prinosa i otkupnih cijena.
–Činjenica je da su proizvođači kupovali inpute po značajno skupljim cijenama, da je cijena žitarica prošle godine bila značajno viša, ali je bilo teško očekivati da će se to zadržati, jer cijene padaju već mjesecima i formiraju se mehanizmom ponude i potražnje na tržištu, istaknula je Vučković.
I cijena i prinosi i kvaliteta daleko manji nego lani
Direktor sektora trgovanja i kooperacije tvrtke Žito Relja Kovačić iznio je da je otkupna cijena pšenice treće klase 165 eura po toni, što je za otprilike 100 eura manje nego prošle godine, cijena uljane repice na kotaciji ove tvrtke je 360 eura po toni, a prošle godine bila je više od 700 eura, dok je ječam ove godine 120 do 130 eura po toni, a prošle godine je bio gotovo 100 eura skuplji.
–U ovom trenutku potražnja za pšenicom je relativno niska. Mislim da nitko u Hrvatskoj ne može reći što će se događati s cijenom te da puno veći “igrači” o tome odlučuju. Možemo se samo nadati da će biti viša od trenutne, jer s postojećom cijenom i prinosima proizvođač teško može ostvariti pozitivan rezultat, naglasio je Kovačić.
Prema podacima koje je iznio Igor Mikulić iz HGK ŽK Osijek, u Hrvatskoj će ove godine biti požnjeveno oko 165 tisuća hektara pšenice, 63 tisuće ječma i oko 14 tisuća hektara uljane repice.
Na području Osječko-baranjske županije približno je trećina hrvatskih površina pod pšenicom i ječmom. Žetva pšenice je u punom jeku i na žalost pokazatelji ovogodišnje proizvodnje ne daju razloga za optimizam. Urodi ječma i pšenice su znatno niži nego lani, ni kvaliteta zrna nije na prošlogodišnjoj razini, a i otkupne cijene su znatno niže u odnosu na prošlu godinu, zaključio je Mikulić.
