Eko shema: Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama

Nakon žetve ozimih strnih žitarica i uljane repice idealno je vrijeme za uzimanje uzoraka tla. O pravilnom uzimanju uzoraka tla za kemijske analize nekoliko se puta detaljno pisalo u Gospodarskom listu. Cilj ovog teksta je podsjetiti poljoprivrednike koji su u Zahtjevu za potporu za 2023. godinu na ARKOD parcelama podnijeli zahtjev za Eko shemu Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama o njihovim obavezama.

Jedna od obveza je i uzimanje uzoraka tla za analizu. Uzorak koji se dostavlja na analizu treba biti reprezentativan, što znači uzet sa što više mjesta na parceli i na ispravan način. Uzorkovanje tla najbolje je obaviti poslije žetve/berbe prethodnog usjeva, a obavezno prije gnojidbe za naredni usjev. Osim tla, obavezno je provesti i analizu stajskog gnoja. Sukladno Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. godine i Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu (NN, br. 25/23., 51/23. i 56/23.), Intervencija 31.04. Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama, jedna je od proizvodno nevezanih izravnih plaćanja iz Strateškog plana. Jedna je od ukupno sedam Eko shema kod kojih se potpora u obliku godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru dodjeljuje korisnicima koji dobrovoljno preuzimaju obvezu provedbe poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš. Eko sheme su zamijenile dosadašnja obvezna zelena plaćanja.

Intervencija 31.04. Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama provodi se na oraničnim površinama upisanim u ARKOD sustav. Za ovu se intervenciju može koristiti kruti i/ili tekući stajski gnoj s vlastite farme i/ili gnoj kupljen sa stočarskih farmi.

Koje su obveze proizvođača?

Poljoprivredni proizvođači koji su u Zahtjevu za potporu za 2023. godinu na ARKOD parcelama podnijeli zahtjev za Uporabu stajskog gnoja na oraničnim površinama, obavezni su:

• Posjedovati rezultate analize tla koje moraju biti provedene u godini podnošenja zahtjeva za svaku ARKOD parcelu na kojoj se primjenjuje stajski gnoj. Iznimno, za svakih 10 ARKOD parcela koje imaju površinu manju od jednog hektara korisnik treba provesti analizu samo za najveću ARKOD parcelu. Analiza tla mora sadržavati sljedeće parametre: reakciju tla (pH, KCl i H₂O), sadržaj humusa, sadržaj fiziološki aktivnih hraniva P₂O₅ i K₂O, hidrolitsku kiselost ili sadržaj ukupnih karbonata te sadržaj skeleta (kod skeletnih tala).
• Posjedovati analizu stajskog gnoja za svaku vrstu i za svaku novokupljenu količinu gnoja. Rezultati analiza stajskog gnoja obavezno moraju sadržavati podatke o suhoj tvari, sadržaju organske tvari, reakciji (pH) i sadržaju hraniva (ukupni dušik, fosfor i kalij).
• U skladu s analizom tla i analizom stajskog gnoja izraditi i provoditi Plan gnojidbe. Plan gnojidbe izrađuje u okviru obveznog individualnog savjetovanja poljoprivrednika. Gnojidba stajskim gnojem unutar eko sheme treba biti u skladu s potrebama kulture, temeljena na provedenoj analizi tla od strane ovlaštenog ili referentnog laboratorija sukladno Planu gnojidbe. Stajski gnoj (kruti ili tekući) dozvoljeno je koristiti na oranici koja odgovara primjeni dušika iz stajskog gnoja od najmanje 70 kg N/ha do najviše 150 kg N/ha u skladu s minimalnim i maksimalnim količinama stajskog gnoja po hektaru. Korisnik kojem je temeljem provedene analize tla od ovlaštenog ili referentnog laboratorija izdana preporuka za gnojidbu stajskim gnojem s količinom dušika nižom od 70 kg/ha izuzima se od obveze. Pri ovome je važno poštivati propisane vrijednosti u Tablicama: Dozvoljene količine stajskog gnoja i Godišnja količina dušika u stajskom gnoju i količina stajskog gnoja po UG, a koje su objavljene u Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu.

• Stajski gnoj inkorporirati u tlo unutar 48 sati od iznošenja na oraničnu površinu.
• Posjednici stoke obvezni su u spremištima stajskog gnoja primjenjivati adsorbense na pretežitoj bazi zeolita clinoptilolita ili bentonita koji se dodaje jednom godišnje u spremište stajskog gnoja u količini koja odgovara najmanje 0,5 % suhe tvari stajskog gnoja korištenog u ovoj intervenciji. Navedeno se dokazuje preslikom računa, koji je obvezno dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca 2023. godine.
• Posjednici stoke obvezni su stajski gnoj imati pokriven u spremištu s ciljem smanjenja onečišćenja vode i zraka. Za pokrivanje stajskog gnoja prihvatljivo je korištenje slame te nepropusnih folija.
• Poljoprivrednici koji nemaju dovoljne količine stajskog gnoja ili nemaju proizvodnju stajskog gnoja na svom gospodarstvu, dužni su do 15. prosinca Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dostaviti presliku računa o kupljenom stajskom gnoju iz kojeg je vidljivo:

– količina kupljenog stajskog gnoja po vrstama stajskog gnoja

– MIBPG i naziv poljoprivrednika od kojeg je kupljen stajski gnoj.

• Za korisnika koji posjeduje stoku količina proizvedenog stajskog gnoja izračunava se na temelju prosječnog broja grla/kljunova evidentiranih u jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ) u godini koja prethodi godini podnošenja jedinstvenog zahtjeva na temelju stanja svakog prvoga dana u mjesecu i godišnjoj proizvedenoj količini dušika u stajskom gnoju po UG.
• Voditi evidenciju o primjeni stajskog gnoja za sve ARKOD parcele na kojima je primijenjen stajski gnoj na propisanom Obrascu.
• Do 31. prosinca Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dostaviti: Plan gnojidbe, analizu tla, analizu stajskog gnoja zajedno s preostalim računima i Obrazac evidencije.

Detaljnije informacije mogu se pronaći na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede (https://ruralnirazvoj.hr/intervencije/31-04-nevezana-ip-eco-scheme-uporaba-stajskog-gnoja-na-oranicnim-povrsinama/) i  Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (https://www.apprrr.hr/intervencije/). Propisani Obrasci za sve intervecije pa tako i za ovu, dostupni su na mrežnoj stranici https://www.savjetodavna.hr/.

Cilj ove intervencije je povećanje sadržaja humusa u tlu i smanjenje uporabe sintetskih mineralnih gnojiva, a u konačnici popravak fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava tla. Poljoprivrednicima, korisnicima ove intervencije koji su preuzeli godišnju obvezu dodjeljuje se potpora u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza.

Visina potpore po jedinici površine razlikuje se na područjima ranjivima na nitrate i ostalim područjima. Ovisi o broju prihvatljivih hektara, a kreće se u rasponu od minimalnog planiranog jediničnog iznosa potpore 152,10 EUR/ha do maksimalnog planiranog jediničnog iznosa potpore 169,00 EUR/ha (na područjima ranjivima na nitrate) te od minimalnog planiranog jediničnog iznosa potpore 193,50 EUR/ha do maksimalnog planiranog jediničnog iznosa potpore 215,00 EUR/ha (na ostalim područjima).