U zadnjem broju magazina Ja TRGOVAC, objavljena je analiza agencije za istraživanje tržišta NIQ u kojoj se navodi da je ljetna, turistička sezona pred nama i prema prvim pokazateljima, uspješno se odvija, no neće donijeti zaokret u rastu cijena, možda tek usporavanje. Tek od jeseni možemo se ponovno početi navikavati na stabilnije cijene i one godišnje “indeksacije” s malim postocima.
Već je dulje od godinu i pol otkako je inflacija podigla značajno cijene poljoprivrednih i ostalih proizvoda. Krajem 2021. ubrzala je nakon otvaranja tržišta slabljenjem pandemije koronavirusa, da bi značajno ubrzala početkom ruske agresije na Ukrajinu. Nakon kontinuiranog rasta tijekom cijele 2022. stigla je i zamjena kune eurom, pri čemu se najčešće cijena zaokruživala na više. Sve je kompletirano zadnjim krugom pregovora dobavljača s trgovcima. Pri tome su mnogi dobavljači u ožujku ove godine korigirali cijene naviše. Isto tako znamo da se ljeti cijene ne spuštaju, već jedino podižu. Skupoća je svuda oko nas i svi smo tome izloženi.
Plan štednje
U prva četiri mjeseca ove godine robu široke potrošnje plaćamo 17 % više nego lani, što i nije tako strašno. No, tomu je tako jer smo se prilagođavali, štedjeli. Kako? Pođite od sebe. Najčešći oblici ušteda u pravilu su isti ili slični tijekom godina. Najlakše je kupovati samo osnovno i smanjiti “luksuz” – takav oblik kao najčešći ističe dvije trećine ispitanika u NIQ-ovoj ovogodišnjoj Shopper Trends studiji za Hrvatsku. No, najveći porast ima drugi najpopularniji vid uštede – aktivna potraga za povoljnijim cijenama i akcijama – to je navelo 60 % ispitanika, uz porast od 8 postotnih bodova (pb) u odnosu na 2022.
U porastu je “općenito kupujem manje”. To je istaknulo 50 % ispitanih, uz porast od 7 pb, a sličan je pokazatelj i “prebacivanje na jeftinije proizvode i marke” (isto +7 pb). Na kraju je popisa kupovina velikih (“obiteljskih”) pakiranja, koju je navela trećina ispitanika, uz porast od 3 pb prema lani. Osim navedenog, u porastu je aktivna usporedba cijena omiljenih artikala s proizvodima trgovačkih robnih marki i korištenje akcijskih kupona, i sličnih promotivnih alata.
Zanimljivo je usporediti hrvatski trend plana ušteda s onima u susjedstvu. Iskazane reakcije i plan “šparanja” kod nas su iskazani u većim postotcima i s većim porastom nego u Sloveniji, BiH ili Srbiji, unatoč tome što su cijene kod njih rasle u sličnom ili većem postotku.
Što je najviše poskupjelo ove godine?
U prva četiri mjeseca najveći prosječni rast cijena ima – šećer – čak 59 %! To je prosječnih 1,35€ za kg prema 0,85€ lani. Slijede jaja koja su 50 % skuplja, smrznuto povrće 38 %, 34 % kokice, 32 % vrhnja, 30 % hrenovke, 28 % kečap, 27 % keksi, pakirani kolači i deserti, smrznuta gotova jela, kao i pancete i slanina, 26 % voćni namazi i kompoti, tjestenine, čips, čokoladni prutići, sirni namazi, a 25 % mliječni deserti, slani štapići i pereci te konzervirana gotova jela. Popis kategorija koje su poskupjele više od 20 % je poduži. Na njemu su svježe meso, mesne prerađevine (salame), sirevi, jogurti, sladoledi, konzervirano i ukiseljeno povrće i proizvodi od rajčice, kruh, tost, bomboni, vafli, začini i dodaci jelima, smrznuta riba i plodovi mora, ekstrudirane grickalice (“flips”), praškaste slastice i pripomoći za pečenje kolača itd.
Koliko su prosječno veće cijene?
Ukupno 14 % na godišnjoj razini i 17 % od početka godine, s vrlo sličnim postotkom rasta u prehrani i neprehrani. Trgovačke su robne marke (TRM) na godišnjoj razini skuplje 1 %, a “brendirani” proizvodi 19 %. No, od početka ove godine rast cijena trgovačkih marki ubrzao se na 14 %. Brendovi i dalje na +19 % u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine. Ipak, velika je razlika između prehrane i neprehrane. U prehrani su cijene TRM rasle značajno više od brendova – od početka godine 20 % (prema +14 % kod brendova). Kod neprehrane je obrnuto – TRM su ove godine skuplje 11 %, a brendovi 25 % u odnosu na lani.
Zašto je tako u prehrani? Jer postoji dovoljno prostora za takvu cjenovnu politiku. Naime, dok je ukupna prosječna razlika u cijeni između brendova i trgovačkih robnih marki lani bila 45 %, ove je godine smanjena na 38 % – razlika u cijeni je još uvijek dovoljno velika.
Na godišnjoj razini (od svibnja 2022. do travnja 2023.) konzumacija je ukupno 2 % veća, iako je od početka ove godine rast svega 0,6 %. Rast generira prehrana: +2,5 % količinski na godišnjoj, odnosno +1,7 % od početka ove godine, dok je neprehrana “u plusu” 0,5 % na godišnjoj, a 1 % na ovogodišnjoj razini. Do 10 % cijena je rasla jakim alkoholnim pićima (9 %), maslacima i margarinima (8 %), orašastim plodovima (6 %), suhoj dječjoj hrani (5 %) i brašnu (3 %), ali i većem broju neprehrambenih kategorija.
Iako simbolično, ulja su prosječno 3 % jeftinija nego lani, a od početka godine cijena ulja pala je 20 %. Razlog je “Jo-jo efekt”, zato što je prodaja ulja lani u ovo doba skočila“u nebo” – zbog najavljenih mogućih nestašica.
S početkom rata u Ukrajini lani je prodaja ulja rasla 40 %. Ovogodišnji pad od 20 % i dalje znači oko 20 % veću prodaju od 2021. Ali, količine su pale 19 %, pa je tako količinska prodaja ove godine 10 % manja nego 2021. Ovdje valja naglasiti da se velika većina tog “povratka u normalne vrijednosti” prelomila preko trgovačkih marki, koje su zabilježile skoro upola manju realizaciju nego lani, dok su brendovi pali u znatno manjoj mjeri i vratili svoje lanjske udjele.
Brašno je palo 7 %. Isti razlog kao i ulje? Ne. Pala je potrošnja, čak 10 % pa umjeren rast cijena (+3 %) nije pokrio razliku. Slično brašnu, povećanje cijene nije pokrilo količinski pad prodaje sardina i meda.
Semafor prehrane
Podaci u nastavku odnose se na procjenu prodaje maloprodajnog tržišta Hrvatske (s diskonterima i drogerijama, ali bez ljekarni i specijaliziranih trgovina, i bez ugostiteljstva) za oko 150 kategorija, za razdoblje svibanj 2022. – travanj 2023., kao i od početka godine za razdoblje siječanj 2023. – travanj 2023., za prehranu i neprehranu. Nisu uključene neke značajne (visokoobrtajne) kategorije, poput cigareta (jer bi previše utjecale na ukupnu sliku) te svježeg voća i povrća, već samo one koje NIQ redovno prati putem panela trgovine.
Trenutno stanje je slično za prehranu, kao i za neprehranu – dvoznamenkasti godišnji rast cijena, dodatno pojačan kroz prva četiri mjeseca ove godine, praćen skromnim količinskim rastom, dodatno usporenim u ovoj godini.
Prehrana (oko sto kategorija u ukupnoj “košarici”) raste 17 % na godišnjoj razini, a 18 % od početka godine. Godišnje količine rastu 2,5 %, a od početka godine skoro 1,7 %. Cijene su od početka godine veće za 16,2 %.
Alkoholna pića imaju malo drukčiji trend od hrane. Pivo od početka godine ima rast prometa manji od prosjeka (+12 %), ali uz svega 0,7 % veće količine od početka godine, a gotovo identičan trend ima i vino. Veći promet dolazi od većih prosječnih cijena, uz ipak stabilnu konzumaciju. Jaka alkoholna pića rastu u skladu s prosjekom (+17 %), ali i uz stabilan količinski rast (+7 %) te prosječno manji porast cijena(+9 %). Bilo kako bilo, inflacija nije spriječila Hrvate u konzumaciji alkohola.
Rast prosječnih cijena veći od 20 % u ovoj godini zabilježilo je 46 kategorija. Od toga njih tri bilježi pad količinske prodaje, a kod 13 ih raste i konzumacija, iako uglavnom u malim postocima (izuzetak su, s rastom konzumacije više od 5 %, pakirani kruh i tost, slani štapići i pereci i izotonički napitci).
Kupci štede na razne načine – kombinacijom smanjene košarice, lovom na popuste i akcije (gdje se sve češće biraju kuponi za popust i programi vjernosti s trenutnim, tj. izravnim nagradama), biranjem obiteljskih pakiranja ili kupovinom malih pakiranja (manji iznos kupnje), uz potragu za kvalitetnim jeftinijim alternativama. Kao rezultat, rastu trgovačke robne marke. Brendovi ipak pomalo hvataju korak s trgovačkim robnim markama kombinacijom ponude i akcija. Količine će nastaviti biti pod pritiskom, poglavito kategorija koje nisu osnovne, ili su poskupjele preko svake mjere. Ali, s obzirom na dobru ekonomiju (čudno za nas, ali, dobra smo, rastuća ekonomija), nikad manju nezaposlenost, i ipak neke stvorene rezerve, s određenim optimizmom možemo gledati prema naprijed.
Izvor: Ja TRGOVAC
