Vaš unutarnji biološki sat ima dalekosežni utjecaj na vaše zdravlje. Kad se ujutro, nakon dobro prospavane noći izvlačite iz kreveta, budite na oprezu. Počinjete s najopasnijim djelom vašeg dana.

Kroz slijedeća 2 do 3 sata postoji dva do tri puta veća vjerojatnost pojave srčanog infarkta ili moždanog udara, nego u kasnijim večernjim satima. Ujutro od 6 do 10 sati je najčešće vrijeme pojavljivanja i mnogih drugih uzroka smrti: ishemičko srčano oboljenje, rak, bronhitis, emfizem i astma.

Kronobiologija

Jedna od novijih znanosti – kronobiologija – dovodi do medicinske revolucije otkrivajući kako vrijeme utječe na ljudski život i koliko se naš organizam mijenja tokom cirkadijalnog, dnevnog ritma. Nema sustava u organizmu koji nema svoj vlastiti ritam. Upoznavajući prirodne biološke ritmove, otkrivamo nove načine sprečavanja i liječenja bolesti.

Dok spavamo krvni tlak i tjelesna temperatura padaju, a dosta krvi ode u ekstremitete. Za vrijeme jutarnjeg ustajanja frekvencija pulsa se ubrzava. Suzuju se krvne žile, povećava se krvni tlak i smanjuje se dotok krvi u srčani mišić. To može izazvati ishemiju, anginu pectoris ili čak srčani infarkt s fatalnim svršetkom.

Također, ujutro kad se ustaje iz kreveta, krv je blizu svoje maksimalne dnevne gustoće i tendencije zgrušavanju. Spremanje djece za školu i žurba oko priprema za odlazak na posao, pridodaje nervnu napetost već prisutnom fizičkom stresu.

Bez obzira u koliko sati ustajete, najveći rizik infarkta srca je unutar 2 do 3 sata nakon buđenja.

„Unutarnji tjelesni sat“

Razumijevajući svoj unutarnji “tjelesni sat”, mi možemo poboljšati svoje zdravlje i stimulirati preživljavanje. Na primjer, ako ne znamo da naša prirodna tjelesna temperatura može porasti za jedan do dva stupnja od jutra do večeri, možemo pogrešno prosuditi izmjerenu temperaturu na termometru. Primjerice, temperatura od 37,2 može označivati perfektno zdravlje u pet sati poslije podne, dok u sedam ujutro može nagovješćivati bolest.

Također, učinci lijekova podliježu našim biološkim ritmovima.

Za svakog pojedinog od više od 20 antibiotika kao i za snažne lijekove protiv raka postoji optimalno vrijeme u toku dana” – kaže dr. William Hrushesky, sa Stratton medicinskog centra u Albany (USA).

Neki lijekovi mogu smanjiti rizik jutarnjeg srčanog udara, kao na primjer Aspirin. Jedno veliko ispitivanje je utvrdilo da je uzimanje Aspirina svaki drugi dan smanjilo učestalost infarkta srca u muškaraca za gotovo 45 posto i jutarnji rizik za više od 59 posto. Razumije se, svaka se osoba mora konzultirati s liječnikom prije nego počne s upotrebom Aspirina.

Osim uzimanja lijekova, postoje i drugi načini kako učiniti svoja jutra manje stresnima i možda manje rizičnima. Namjestite svoj budilnik nešto malo ranije, kako bi si omogućili vrijeme za lagano i stezanje ruku i nogu dok još ležite u krevetu (kao što rade vaš pas ili mačka!). To istezanje olakšava pokretanje krvi nakupljene u ekstremitetima.

Pokrenite se polako. Nemojte ustati prenaglo. Nemojte se izložiti termalnom šoku pod jako vrućim ili jako hladnim tušem, što može naglo povećati ili smanjiti krvni tlak. Nakon toga doručkujte. Dr. Renata Cifkova, s medicinskog fakulteta Newfoundland, u St. John, kaže: “Izostavljanje doručka očito povećava aktivnost krvnih stanica – trombocita (pločica) može pridonijeti pojavi infarkta i moždanog udara tokom jutarnjih sati“.

Usmjeravajući ritam biološkog sata u svoju korist, možete smanjiti dnevnu opasnost i povećati broj dana svog života

Kako bi izbjegli “teškoće jutra ponedjeljkom”, nemojte vikendima mijenjati svoj uobičajeni dnevni ritam. Vikendom smo u iskušenju ostajati do kasno budni petkom i subotom, a nakon toga ujutro spavamo do kasno subotom i nedjeljom. Te navike nepovoljno djeluju na naš “biološki sat”, izazivaju poteškoće slične onima nakon dugotrajnog leta avionom u različitim vremenskim zonama i imaju za posljedicu nepotreban stres.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakHrana iz prirode – divlja loza
Sljedeći članakKvinoja – majka svih zrna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.