Biskvit:

✦200 g čokolade za kuhanje

✦100 g mliječne čokolade

✦150 g maslaca

✦150 g smeđeg šećera

✦4 jaja

✦70 g brašna

✦½ žličice sode bikarbone

✦150 g sjeckanih lješnjaka

Priprema: Na pari otopiti obje vrste čoko­lade s maslacem. Ostaviti oko 10 minuta da se hladi, pa umiksati šećer. Dodati jedno po jedno jaje miksajući. Dodati brašno pomi­ješano sa sodom bikarbonom. Na kraju ku­hačom umiješati sjeckane lješnjake. Smjesu uliti u kalup dimenzije 20 x 24 cm, obložen s papirom za pečenje. Peći na 180 °C, 25 – 30 minuta. Ostaviti da se ohladi u kalupu.

Krema:

✦250 ml vrhnja za šlag

✦3 žlice kakaa

✦6 prutića Kinder bueno čokoladice

Priprema: Vrhnje za šlag istući, te u umiješati kakao. Premazati kolač, te narezati na kocke. Na svaku staviti komadić Kinder bueno čoko­ladice. Po želji posuti sjeckanim lješnjacima.

Recept iz knjige Moji čokoladni kolači

Prethodni članakBiodinamički kompost – izrada i primjena
Sljedeći članakPermakultura – zatvoren krug s prirodom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.