Bakine octene kiflice. Jednostavne i brze kiflice koje se tope u ustima, a okusom vraćaju u djetinjstvo, neizostavan su sastojak blagdanskog stola.

 width=Tijesto:
– 50 dag margarina
– 60 dag oštrog brašna
– 2 žlice alkoholnog octa
– 10 žlica hladne vode

Nadjev:
džem od crvenog ribiza ili po želji

Dekoracija:
– šećer u prahu

Priprema tijesta: Margarin usitniti i izmrviti s brašnom. Dodati ocat i vodu, pa zamijesiti tijesto. Tijesto staviti u vrećicu za zamrzavanje i ostaviti minimalno dva sata u hladnjaku. Nakon hlađenja tijesto podijeliti na šest dijelova. Razvaljati krugove, a krugove podijeliti režući ih u trokute.

Priprema nadjeva: Na podnožje svakog trokuta staviti žličicom džem i motati prema vrhu trokuta u kiflicu. Slagati u lim na papir za pečenje i peći oko 15 minuta na 180 °C.

Priprema dekoracije: Vruće kiflice bogato uvaljati u šećer u prahu.

Recept iz knjige „Kolači – čarolija užitaka 2

 

Prethodni članakAlkazar kocke
Sljedeći članakOdabir materijala za kalcizaciju i postizanje poboljšanja kvalitete tla
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.