Robertove šnite. Izvrstan kremasti kolač s laganim i jednostavnim biskvitom od oraha i savršenim spojem dviju krema koje završavaju čokoladnom glazurom.

 width=

 

Tijesto:
– 10 bjelanjaka
– 28 dag šećera
– 28 dag oraha
– 2 žlice kakaa
– 2 žlice brašna

Žuta krema:
– 4 dl mlijeka
– 20 dag šećera
– 6 žlica brašna
– 6 žumanjaka
– 25 dag margarina

Crna krema:
– 4 žumanjka
– 2 jaja
– 25 dag šećera u prahu
– 8 dag čokolade
– 25 dag margarina

Glazura:
– 15 dag čokolade
– 10 dag margarina
– 2 kapi ulja

Priprema tijesta: Bjelanjke istući u čvrst snijeg, postupno dodati šećer, mljevene orahe, kakao i brašno. Ispeći u namaštenom i pobrašnjenom limu.

Priprema žute kreme: Mlijeko i šećer skuhati s brašnom i žumanjcima. U ohlađenu kremu dodati pjenasto izrađen margarin.

Priprema crne kreme: Žumanjke, jaja i mljeveni šećer skuhati na pari. Kad se zgusne dodati čokoladu i u ohlađeno pjenasto izrađen margarin.

Priprema glazure: Čokoladu i margarin rastopiti na pari i dodati ulje radi sjaja.

Postupak: Pečeni biskvit prvo premazati crnom kremom, nju žutom i ukrasiti čokoladnom glazurom

Recept iz knjige „Moji najbolji kolači“

Prethodni članakPumpkinići
Sljedeći članakSIP od sada ima izravno predstavništvo u Hrvatskoj
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.