Kongo šnite. Ultimativno čokoladne i sočne kongo šnite odlikuje nježan biskvit s mljevenim orasima i bogata čokoladna krema u kojima će svi uživati.

 width=Tijesto:
– 7 bjelanjaka
– 20 dag šećera
– 20 dag mljevenih oraha
– 1 žlica oštrog brašna
– 1 prašak za pecivo

Krema:
– 7 žumanjaka
– 6 žlica šećera u prahu
– 1 vanilin šećer
– 4 žlice jake crne kave
– 10 dag čokolade za kuhanje
– 18 dag maslaca

Priprema tijesta: Tući bjelanjke uz lagano dodavanje šećera u čvrsti snijeg. Orahe, brašno i prašak za pecivo lagano umiješati u snijeg. Peći na 180 °C i pečeno prerezati po dužini.

Priprema kreme: Žumanjke, šećere i kavu tući na pari dok se ne zgusne. Dodati rastopljenu čokoladu. Ohladiti i u hladno dodati izrađeni maslac. Dio kreme staviti između biskvita, a ostatkom premazati kolač. Ukrasiti po želji čokoladnim mrvicama ili tučenim vrhnjem.

 

Recept iz knjige „Moji najbolji kolači 2

Prethodni članakObiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu više od milijun kuna iz IPARD-a
Sljedeći članakZvijezdice s narančom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.