Sultanova sarma. Slatka sarma, paša lokum ili sultanova sarma brzinski je kremasti kolač koji se ne peče, a topi se u ustima, sa čokoladom…

Sastojci:
✦ 1000 ml mlijeka
✦ 120 g šećera
✦ 60 g oštrog brašna
✦ 60 g škrobnog brašna (gustina)
✦ 2 žlice kakaa
✦ 100 g margarina
✦ 100 g čokolade za kuhanje
✦ 100 g kokosovog brašna
✦ 200 ml vrhnja za šlag

Priprema: Kalup dimenzije pećnice 40 x 34 cm posipati kokosovim brašnom. Mlijeko staviti kuhati, od ukupne količine odvojiti 200 ml za umutiti brašno, gustin, kakao i šećer, pa ukuhati u ostalo mlijeko. Nakon dvije minute kuhanja, maknuti s vatre. Dodati kockice margarina sobne temperature i sjeckanu čokoladu za kuhanje. Miješati dok se sastojci ne povežu. Vruće preliti po kokosovom brašnu u kalupu, ulijevajući ravnomjerno i malo poravnati. Dobro ohladiti. Izraditi vrhnje za šlag i premazati po ohlađenoj smjesi. Po dužem dijelu kalupa prerezati smjesu na pola. Nastaviti rezati po širini tako da se dobije 12 traka. Svaku traku rolati od kraja protvana prema sredini i svaku rolicu dodatno uvaljati u kokosovo brašno.

Recept iz knjige Moji kremasti kolači

Prethodni članakRezidba vinove loze
Sljedeći članakPrilog broja: Značaj zaštite bilja u poljoprivrednoj proizvodnji
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.