Esmeralda. Izvrstan kolač koji ćete pripremiti u trenu, a gosti uživati u svakom zalogaju. Odlikuje ga jednostavna priprema, a uspije od prve svima.

 width=Tijesto:
– 6 bjelanjaka
– 6 žlica šećera
– 6 žlica glatkog brašna
– 1 žlica kakaa
– 1 prašak za pecivo

Krema:
– 6 žumanjaka
– 15 žlica šećera u prahu
– 2 vanilin šećera
– 1 l vrhnja za šlag
– 3 paketića želatine
– 10 dag čokolade za kuhanje

Glazura:
– 10 dag čokolade za kuhanje
– 3 žlice ulja
– 5 dag maslaca

Priprema tijesta: Istući bjelanjke sa šećerom, kuhačom dodati brašno pomiješano s praškom za pecivom i kakaom. Peći u velikom plitkom limu na 180 °C oko 10 minuta.

Priprema kreme: Žumanjke sa obje vrste šećera pjenasto umutiti na pari i pustiti da se ohlade. Želatinu otopiti pa lagano ulijevati u izrađeni šlag. Dobro izmiješati sa žumanjcima. Podijeliti na dva dijela i u jedan dodati rastopljenu čokoladu. Na ohlađeni biskvit izliti svijetlu, pa tamnu kremu.

Priprema glazure: Na pari miješati čokoladu, ulje i maslac, dok se čokolada ne rastopi.

Recept iz knjige Moji najbolji kolači 2

Prethodni članakMože li se na otoku Pagu malč od piljevine hrasta crnike koristiti za vrt gdje se sadi rajčica?
Sljedeći članakOrahove štangice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.