Hrvatske čuvane sorte povrća

196

Spontanim križanjima, prirodnom selekcijom pod utjecajem okoline, te pomnim odabirom uzgajivača, kroz dugi niz godina u mnogim su našim krajevima stvorene brojne vrijedne ekopopulacije povrća različitih osobina. Samo one koje su se najbolje prilagodile lokalnim uvjetima i davale zadovoljavajuće prinose, te imale prepoznatljivu kvalitetu služile su za daljnju reprodukciju. Dio tog biološkog nasljeđa koji ima dužu tradiciju uzgoja upisan je Sortnu listu Republike Hrvatske kao čuvane sorte. Čuvane sorte su sorte porijeklom iz domaćih biljnih genetskih izvora koje nisu nastale kao rezultat sustavnog oplemenjivanja, a održavaju se i umnažaju isključivo na području Hrvatske. Čuvanim je sortama dozvoljena proizvodnja na ograničenim površinama i trženje njihovog sjemena u težinski ograničenim pakiranjima, također samo na području Hrvatske. Dio čuvanih sorti povrća nalazi se u Popisu izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja i za njihov uzgoj su mjerama ruralnog razvoja predviđene posebne potpore u vidu izravnih plaćanja.

Zbog dobre prilagođenosti lokalnim agroekološkim uvjetima i prirodne visoke tolerantnosti na najznačajnije biljne bolesti i štetnike, neke od čuvanih sorti povrća vrlo su povoljne i za ekolološki način uzgoja.

Koliko imamo domaćih čuvanih sorti povrća?

Do sada na Sortnu listu Republike Hrvatske kao čuvane sorte upisano je 17 sorti povrća, a za njih 7 postupak upisa je u tijeku. Kao čuvane sorte na Sortnu listu Hrvatske upisane su tri sorte češnjaka; Cerički ozimi, Istarski crveni i Slavonski ozimi, grah Slavonski zeleni, dvije sorte kupusa; Varaždinski i Ogulinski, lubenica Vukovarska, luk Slavonski ljubičasti, četiri sorte paprike; Virovitičanka, Feferoni crveni ljuti, Feferoni zeleni blagi i Feferoni žuti ljuti, peršin Domaći lišćar, dvije sorte rajčica; Brački jabučar i Šibenski šljivar, hren Ludbreški te pastrnjak Podravkin bijeli. Postupak upisa na Sortnu listu Republike Hrvatske kao čuvane sorte pokrenut je za lukove; Istarski žuti, Istarski crveni, Turopoljski i Dubravski crveni, za češnjak Podravski ozimi i salatu Zagrebačka kristal ljetna.

Varaždinski kupus

""Stara domaća sorta porijeklom s varaždinskog područja. Pripada skupini kasnih sorti dužine vegetacije oko 115 dana od presađivanja. Glavice su plosnatog oblika, zelene su boje i tankih listova sa slabo izraženim žilama. Prosječne su težine oko 2 kg. Namijenjen je za jesensku proizvodnju i uglavnom za preradu kiseljenjem. 

Ogulinski kupus

""

Stara domaća sorta, odnosno ekopopulacija kupusa porijeklom s okolice Ogulina. Pripada skupini kasnih sorti dužine vegetacije 110 – 120 dana. U vršnom dijelu glavice su plosnatog oblika, dok su pri bazi okruglaste. Težina im je 1,5 – 2 kg. Sorta je namijenjena preradi kiseljenjem. 

Ludbreški hren

""

Tradicijska sorta hrena prisutna u uzgoju na ludbreškom području gotovo stotinjak godina. Korijen je blago koničnog oblika okruglastog presjeka. Površina korijena je glatka do blago hrapava, svijetlosmeđkaste je boje, a unutrašnjost je bijela.

Brački jabučar

""

Stara tradicijska sorta rajčice uzgojena i raširena u Nerežišćima i okolnim mjestima otoka Brača. Visoke je indeterminantne stabljike, srednje dugih internodija. Plodovi su lijepe crvene boje, mesnati su, ali relativno mekani. Izuzetnog su okusa i jedinstvene arome.

Šibenski šljivar

""

Kao autohtona domaća sorta uzgaja se uglavnom na području šibenskog zaleđa. Niske je, determinantne stabljike grmolikog izgleda. Plodovi su sitni, uglavnom mase 35 – 50 g. Ovalno do blago plosnatog su oblika, intenzivno su crvene boje s blago žućkastim pojasom uz peteljku.

 Slavonski ljubičasti

""

Tradicijska sorta luka od davnina uzgajana u okolici Osijeka i drugim područjima Slavonije. Reproducira se trogodišnjim načinom iz lučica. Lukovica je srednje krupna, izduženo eliptičnog je oblika obavijena ljubičastim ovojnim listovima, koji u tehnološkoj zriobi dobro zatvaraju vrat lukovice.

 Slavonski zeleni

""

Stara domaća sorta niskog graha zrnaša raširena u uzgoju na području Slavonije i drugih dijelova kontinentalne Hrvatske. Stabljika je srednje bujnosti i dobre razgranatosti. Visine je 50 – 60 cm. Mahune imaju najčešće 5 – 7 razvijenih zrna. Osnovna boja sjemena je zelenkasto žuta. Hilum je smeđi s plavkastim obrubom. Masa 1000 sjemenki je oko 325 g.

 Virovitičanka

""

Udomaćena je i proširena sorta paprike u uzgoju na području Podravine. Pripada tipu paradajz paprika. Po dospijevanju je srednje rana sorta dobro razgranate stabljike uglavnom visine 45 – 50 cm. Plodovi su okruglo spljoštenog oblika težine 90 – 120 g i debljine perikarpa 6 – 7 mm.

Feferoni žuti ljuti

""

Udomaćena sorta ljutih feferona najviše uzgajana u područjima uz Dravu od Varaždina do Slatine. Pripada skupini srednje kasnih sorti feferona. Visine biljke je oko 45 cm. Plodovi su stršećeg položaja na biljci, dužine su 8-10 cm. U tehnološkoj zriobi plodovi su zelene, a u fiziološkoj žute boje. Ljutog su okusa.

 Feferoni crveni ljuti

""

Stara domaća sorta najviše uzgajana na području Podravine. Pripada skupini srednje ranih sorti paprike izduženih plodova dužine 10 – 12 cm. Plodovi su stršećeg položaja na biljci. U tehnološkoj zriobi su tamnozelene, a u fiziološkoj tamnocrvene boje. Okus im je izrazito ljut.

 Feferoni zeleni blagi

""

Stara domaća sorta najviše uzgajana na području Podravine od Ludbrega do Virovitice. Pripada skupini srednje kasnih sorti feferona. Biljke su visine najčešće 50 – 60 cm. Plodovi su dužine 12 -15 cm. Visećeg su položaja na biljci. U tehnološkoj zriobi plodovi su žutozelenkaste, a u fiziološkoj zriobi svijetlocrvene boje. Blagog su okusa s tek neznatno izraženom ljutinom.

 Domaći lišćar

""

Stara je udomaćena sorta peršina listaša uzgajana u mnogim područjima kontinentalne Hrvatske. Glatkih je izrazito aromatičnih listova tamnozelene boje. Lisna rozeta je izrazito bujna s velikim brojem listova. Vrlo dobro obnavlja lišće, pa mu je razdoblje korištenja izrazito dugo.

Slavonski ozimi

""

Ekopopulacija ozimog tipa češnjaka čiji je uzgoj zadržan u istočnom dijelu Slavonije. Lukovica je srednje krupnoće, najčešće je promjera 4 – 5 cm, pravilnog je okruglastog oblika. Obavijena je bijelom ovojnicom. U lukovici se nalazi najčešće 12 – 14 češnjeva obavijenih bijelom ovojnicom. Odlikuje se ljutim i aromatičnim okusom.

 Podravkin bijeli

""

Lokalna sorta pastrnjaka nastala prije tridesetak godina izborom iz populacija uzgajanih na koprivničkom području. Krupnih je korjenova koničnog oblika dužine 30 – 35 cm. Odlikuje se glatkom bijelom površinom i sočnom vrlo ukusnom unutrašnjošću bijele boje.

 Istarski crveni

""

Stara ekopopulacija jesenskog tipa češnjaka koji se u okolici Pazina u Istri uzgaja više od sto godina. Lukovica je srednje krupnoće, najčešće je promjera 3 – 5 cm, pravilnog je okruglastog oblika. Obavijena je bijelom ovojnicom. U lukovici se nalazi najčešće po 8 češnjeva obavijenih crvenom ljubičastom ovojnicom. Odlikuje se dosta intenzivnim ljutim i aromatičnim okusom.

 Cerički ozimi

""

Tradicijska sorta ozimog tipa češnjaka koji se na području Cerića kraj Nuštra uzgaja dugi niz godina. Lukovice su okruglastog oblika s izdvojenim rubnim češnjem. Promjer lukovice je 4,5 – 6 cm, a prosječna težina oko 60 grama. Lukovica je obavijena bijelom ovojnicom. U lukovici se nalazi najčešće po 12 – 16 češnjeva poredanih u dva koncentrična kruga koje obavija blijedožućkasta ovojnica.

Vukovarska lubenica

""

Tradicijska sorta dugi niz godina poznata u uzgoju na području istočne Slavonije. Po dospijevanju pripada skupini ranih sorti. Plodovi su okruglastog oblika, tamno zelene glatke kore s izraženom voštanom prevlakom. Težine su uglavnom od 3 – 5 kg. Kora je relativno tanka, a unutrašnjost ploda crvena, sočna i vrlo ugodnog osvježavajućeg okusa. Domaćih sjemenskih kuća koje bi se bavile umnažanjem i distribucijom sjemena i sadnog materijala hrvatskih čuvanih sorti povrća nema, a strane koje plasiraju većinu sjemena koje se nalazi na hrvatskom tržištu za to nisu zainteresirane, pa je razvoj održivog korištenje hrvatskih čuvanih sorti povrća unatoč nedvojbeno dokazanoj njihovoj kvaliteti dosta upitan.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje