Prema mišljenju većine istraživača upravo gnojidba, među svim ostalim čimbenicima biljne proizvodnje, ima najveći utjecaj na povećanje prinosa ozimih žitarica. To se naročito odnosi na nove, sve produktivnije kultivare (sorte i hibridi), koji su jako osjetljivi na nedostatak hraniva u tlu. Koja je to optimalna količina hraniva potrebna svakoj pojedinoj ozimoj žitarici i koja formulacija gnojiva će najbolje zadovoljiti te potrebe određuje se na temelju podataka kemijske analize tla, te ciljanog prinosa koji je realno moguć za svaku pojedinu žitaricu u određenim klimatskim uvjetima u kojima se odvija proizvodnja.

Najznačajnija hraniva, koja će žitarice u najvećoj količini koristiti za normalan rast i razvoj su dušik, fosfor i kalij.

Značaj najvažnijih hraniva za žitarice

Dušik ulazi u sastav svih životno važnih spojeva, a njegov nedostatak kod ozimih žitarica prepoznaje se po tome što slabije busaju, imaju kraći klas, listovi su im uži i manji. Korijen se izdužuje, ali se slabo grana. Nedostatak dušika uzrok je starenju stanica i tkiva biljke čime se skraćuje vegetacijsko razdoblje, a to rezultira manjim prinosom niže kvalitete.

Fosfor je hranivo vrlo važno za ozime žitarice, naročito kada se siju na kiselim tlima. Fosfor povoljno utiče na otpornost biljaka prema niskim temperaturama, bolestima i polijeganju. Nedostatak fosfora manifestira se manjim listovima, tamnozelene boje koji u jesen mogu poprimiti crvenkastu boju. Nedostatak fosfora uzrokuje smanjen rast korijena, slabije busanje, nježnu i neotpornu stabljiku, a sve to rezultira smanjenim prinosom.

Kalij je element koji ima utjecaj na sintezu proteina, transport i nakupljanje ugljikohidrata, vodni režim i otpornost usjeva na niske temperature. Ozimine optimalno opskrbljene kalijem troše manje vode za sintezu organske tvari odnosno imaju niži transpiracijski koeficijent. Prvi simptomi nedostatka se javljaju na starijem lišću i to u obliku nekroza na vrhu lista i uzduž ruba.

 Osnovna gnojidba

Osigurati ozimim usjevima dovoljnu količinu hraniva najlakše je primjenom mineralnih gnojiva. Gnojidba započinje u jesen unošenjem gnojiva u tlo na dubinu oranja.

Za tu namjenu se koriste NPK formulacije gnojiva s povećanim sadržajem fosfora i kalija, kao što je NPK 7-20-30 ili NPK 0-20-30 u količini 200 do 600 kg/ha. Prilikom osnovne gnojidbe u tlo se unosi cijela količina potrebnih fosfornih i kalijevih hraniva. Iznimka su tla gdje su mogući gubici hraniva, kao što je slučaj s laganim i plitkim tlima.

Budući da je korijen biljke u početnom rastu u plićem sloju tla i slabo razvijen potrebno je predsjetvenom gnojidbom obogatiti taj sloj tla hranivima kako bi se tek iznikle biljke što bolje ukorijenile i nastavile normalno rasti štedeći energiju za nadolazeće zimske uvjete.

U predsjetvenoj gnojidbi primjenjuju se NPK formulacije gnojiva s podjednakim sadržajem dušika, fosfora i kalija kao što su NPK 15-15-15 ili NPK 20-10-10 u količini 150 do 250 kg/ha.

Važno je naglasiti da se u jesen, prije sjetve u tlo unosi sva potrebna količinu fosfora i kalija kako bi se biljke što bolje i što dublje ukorijenile. Samo dobro ishranjene biljke snažnog korijenovog sistema biti će sposobne koristiti vodu i u njoj otopljena hraniva iz dubljih slojeva tla u sušnom periodu kada su hraniva u površinskom sloju tla potpuno nepristupačna biljci.

 class=
Prethodni članakINTERVJU BROJA S BRAĆOM FIOLIĆ: “Otkupili smo višnje maraske, otkupit ćemo i grožđe i smokve!”
Sljedeći članakJesenska gnojidba
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.