Jaka alkoholna pića su pića koja sadrže povećanu koncentraciju alkohola koja se postiže procesom destilacije, a ona iznosi minimalno 15 %vol. Ova kategorija alkoholnih pića je vrlo široka i u nju spadaju sve voćne rakije, cognaci, žitne rakije, vodke, rum, tequile, whisky, gin, likeri itd. Jaka alkoholna pića mogu biti napravljena od raznih poljoprivrednih sirovina koje sadrže šećere ili škrob. Npr. gin i vodka su napravljeni uglavnom od žita, rum od šećerne trske, vinjak i komovica od grožđa, a voćne rakije od raznog voća. Oko 50% ukupne konzumacije alkohola u svijetu proizlazi upravo od jakih alkoholnih pića.

Konzumacija jakih alkoholnih pića u svijetu i Hrvatskoj

U posljednjih nekoliko godina, jaka alkoholna pića postala su najviše konzumirana vrsta alkoholnih pića u odnosu na volumen alkohola. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije WHO iz 2015. ukazuju kako se polovica globalne konzumacije alkohola odnosi na jaka alkoholna pića. 1960. godine globalni udio pojedinih alkoholnih pića bio je vrlo blizak pa je tako 28 % zauzimalo pivo, 34 % vino i 37 % jaka alkoholna pića. Međutim, kasnije se to značajno promijenilo. Između 1960. i 2015. udio jakih alkoholnih pića popeo se s 37 % na 50 %. Promjene u potrošnji jakih alkoholnih pića na globalnoj razini rezultat su stabilne potražnje u bogatijim zemljama i sve veće potražnje na tržištima u nastajanju. Prihod je očito važan faktor u određivanju potrošnje alkohola, ali također su važni i drugi čimbenici, poput globalizacije, povijesti i lokalnih sklonosti. Iako se čini da potrošnja alkoholnih pića u istočnoj Europi opada posljednjih desetljeća, čini se da postoji prostor za daljnji rast u Aziji, također izvan Kine i Indije. Osim Japana (gdje je potrošnja alkoholnih pića po stanovniku već najveća na svijetu) tržište alkoholnih pića pokazalo je snažan rast u azijskim zemljama u razdoblju od 2005.-2015. godine.Povijesno se pokazalo da su jaka alkoholna pića pogodnija za trgovinu na duže relacije u usporedbi s pivom ili vinom zbog većeg sadržaja alkohola. Podaci FAO-a otkrivaju da se diljem svijeta u 2016.-oj godini trgovalo s gotovo 28 milijardi dolara vrijednosti jakih alkoholnih pića. Izvozom alkoholnih pića dominiraju zemlje Europe, koje u vrijednosti predstavljaju 18 milijardi ili 66 % globalnog izvoza. Whisky i cognac-i predstavljaju većinu tih alkoholnih pića u izvozu Europe.

Globalna konzumacija alkohola (1961. do 2014.). Jaka alkoholna pića prikazana su plavom, pivo narančastom, a vino crvenom krivuljom. Lijevi graf prikazuje potrošnju u litrama alkohola po glavi stanovnika, a desni graf udio u postotcima ukupne potrošnje alkohola.

Slijedeći trendove, industrija jakih alkoholnih pića trenutno doživljava „craft“ ili “zanatsku” revoluciju. „Craft“ proizvodi postaju sve širi na tržištu, uključujući Sjevernu Ameriku, zapadnu Europu pa tako i Hrvatsku. Gin, vodka i whisky su najveće kategorije unutar zanatskih alkoholnih pića, kao i lokalni likeri specifični za pojedinu zemlju.

Stanje jakih alkoholnih pića na tržištu Hrvatske u milijunima litara

Jaka alkoholna pića konzumiraju se u cijelome svijetu, no prema prosječnoj potrošnji ipak prednjači područje Europe. Osobito se to odnosi na republike bivšeg Sovjetskog Saveza te zemlje istočne i središnje Europe. U tom pojasu nalazi se i Hrvatska. S obzirom na tradiciju i dugačku povijest industrijske proizvodnje, jasan je zaključak kako Hrvatska kao tržište ima veliki potencijal u sektoru jakih alkoholnih pića. Iz najnovijih podataka iz 2019. godine vidljivo stanje jakih alkoholnih pića na tržištu u milijunima litara prikazano je na slici.

Iz prikazanog možemo zaključiti da najveći udio jakih alkoholnih pića na tržištu u Hrvatskoj zauzimaju rakije i likeri (crveni stupci). Drugi po redu je brandy koji se proizvodi miješanjem vinskog destilata s etilnim alkoholnom poljoprivrednog podrijetla (zeleni stupci). Konstantna je potrošnja whisky-a i vodke, a gin doživljava sve veći udio na tržištu od početka 2018. godine (žuti stupac). 

Podjela jakih alkoholnih pića

Osnovno o sirovinama za proizvodnju voćnih rakija

Važnost pH vrijednosti u proizvodnji rakija

Kvasci – nevidljivi svijet voćne kaše

Što je i kako funkcionira složeni kotao za destilaciju

Kako funkcionira kolona i deflegmator?

Osnovni koraci u proizvodnji likera

Držati na suncu ili ne?

Liker od limuna – Limoncello

Liker od kupina

Liker od višanja

Liker od kadulje

Liker od oraha – orahovac

Osnovno o kušanju rakija

Kako se dijele jaka alkoholna pića i koje su njihove karakteristike; koje značajke kod sirovina za proizvodnju rakija moraju biti zadovoljene i zašto; zašto je važno mjeriti pH vrijednost te kako ju možemo korigirati; zašto je rizično oslanjati se na spontano vrenje i prirodne kvasce; kako funkcionira složeni kotao za destilaciju i koji su osnovni koraci u proizvodnji rakija i likera te treba li ih držati na suncu; kako se obavlja kušanje rakija te niz recepata saznajte u nastavku priloga kojeg cijelog možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 4/2020.

Međunarodno ocjenjivanje rakija i likera, koje je po prvi put organizirano prošle godine u sklopu sajma CroAgro u Zagrebu, a u organizaciji Gospodarskog lista, Agronomskog i Prehrambeno – biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, održat će se ponovno i ove godine na istome sajmu 3.- 6. prosinca. Stručna međunarodna komisija ponovno će ocjenjivati boju, bistroću, tipičnost, miris i okus rakija/likera po sustavu bodovanja od 1 do 20. U svakoj kategoriji bit će proglašen najbolji šampionski uzorak. Uz medijsku promociju proizvođača rakija i likera, cilj ove manifestacije je i kroz edukativna i stručna predavanja ukazati i na relativno nisku kulturu pijenja rakija i likera te nedovoljnog poznavanja rakija kod šire populacije, ali i ugostiteljskog sektora. Potrošnju rakija ugrožava i agresivni marketing i financijska snaga u industriji konkurentskih pića, stoga je i ovo prigoda da se dodatno popularizira i promovira kultura rakije, istaknu najbolji proizvođači koji će biti nagrađeni za uspjeh i kvalitetu rakija i likera. Prošle godine prijavljeno je više od 80 uzoraka u kategoriji rakija te više od 40 uzoraka u kategoriji likera. 4 velika zlata, 10 zlatnih i više od 60 srebrnih diploma, dokaz su kvalitetne proizvodnje rakija i likera u ovoj regiji, a nagrade dodatno dobivaju na značaju kad se uzme u obzir stručna komisija koja se sastojala od najboljih ocjenjivača iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZašto je dobro koristiti pepeo u uzgoju biljaka?
Sljedeći članakMarinada plasira proizvode koji ne mogu na tržnicu – javite se!
Avatar
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.