Iako je zbog kompleksnosti križanja teško odrediti i omjer varira od sorte do sorte, smatra se da je pluot križanac genetski 75% japanske šljive, a 25% marelice. Stoga je plod pluota sličniji plodu šljive: oblik, krupnoća i čvrstoća, glatkoća i sjaj kore, tekstura, okus itd. Pluot je također po načinu uzgoja sličan šljivi, sličnih je zahtjeva prema okolišnim čimbenicima, klimatskim parametrima, tlu, potrebi za agrotehničkim i pomotehničkim zahvatima, otpornosti na bolesti i štetnike itd.

Pluot podnosi vlažnija tla, otporniji je na niske temperature nego marelica, nedostatak je što neke sorte slabije plodonose. Upotrebljava se i kao međupodloga za marelicu. U odnosu na šljivu plod pluota je prosječno krupniji te ima veći udio šećera, time i slađi okus. Plod se ističe i sočnošću, hrskavošću pulpe te različitošću boje kore, boje mesa i okusa ploda, ovisno o sortimentu, po čemu se izdvaja od ostalih voćnih vrsta. Voćne vrste iz roda Prunus međusobno lako hibridiziraju pa tako nastaju brojni križanci, tj.nove vrste. Plumcot je hibrid japanske šljive (Prunus salicina L.) i marelice (Prunus armeniaca L.), a njihovi kompleksni hibridi su pluot (rezultat križanja plumcota s japanskom šljivom, odnosno (šljiva x marelica) x šljiva) i Aprium (rezultat križanja Plumcota s marelicom, odnosno (šljiva x marelica) x marelica), razvijeni krajem 1980-ih od strane oplemenjivača Floyda Zaigera iz SAD-a. Pluot i Aprium su registrirane trgovačke marke tvrtke Zaiger Genetics, u gradu Modestu u Kaliforniji.

Pluot – široka mogućnost upotrebe

Plodovi se mogu konzumirati u svježem stanju, u salatama, u slasticama, kuhati, pržiti, sušiti, preraditi u žele, džem, sok itd. Visoke je nutritivne vrijednosti, sadrži značajne količine vitamina A i C, kalija, željeza, vlakana, visok je sadržaj topljive suhe tvari (15-20-ak °Brixa), mali je sadržaj masnoća, tamnije obojeni plodovi sadrže i antocijane, 1 plod ima 40-60 kcal. Na sobnoj temperaturi može trajati do 3 dana, u hladnjaku do 1 tjedan.

Pluot – sortiment

Više je od 25 registriranih sorti pluota, neke razvijene 1990-ih su dobile imena prema izgledu ploda pr. “dinosaurovo jaje”.

Sorte se međusobno razlikuju po: krupnoći i obliku ploda, okusu (koji može podsjećati i na med, karamelu, malinu, trešnju i ostalo), boji kore ploda koja može biti cjelovita, ali i prugasta, s pjegama, mrljama, varira od žute, zelene, ružičaste, crvene, do ljubičaste i crne boje, ili njihove kombinacije, boji mesa ploda koja varira od bijele, žute, žuto-narančaste, ružičaste do crvene.

 “Dapple dandy”

Dapple dandy

Dapple dandyje karakteristična sorta pluota, okruglog, krupnog ploda, osrednje tvrdoće, žuto-zelene boje kore, s crvenim pjegama, od kremasto bijele do crvene boje mesa. Zbog vanjskog izgleda ploda naziva se još i “dinosaurovo jaje”. Sočnog je ploda, izvrsnog intenzivnog okusa, dobrog omjera šećera i kiselina, hrskave teksture. Dobro podnosi hladnije klimatske uvjete, dobar je oprašivač za druge sorte. Dozrijeva od kraja 7. do kraja 9.mjeseca. Masa ploda je prosječno iznad 100 g, sadržaj topljive suhe tvari iznosi oko 17 °Brixa.

 Flavor grenade

Flavor grenade

Ova sorta je okruglog do duguljastog oblika ploda, osrednje veličine, zelenkasto-žute boje kore, s crvenim rumenilom, svijetlozeleno-žute boje mesa. Izrazito je slatkog bogatog okusa, malog udjela kiselina, čvrstog mesa, hrskave teksture. Dozrijeva od 8. do 10.mjeseca, može dugo trajati na stablu, od 4 do 6 tjedana. Masa ploda je prosječno iznad 80 g, sadržaj topljive suhe tvari iznosi oko 17 °Brixa.

Flavor king

Flavor king

Flavor kingje osrednje krupnoće ploda, okruglog do srcolikog oblika, ljubičasto-crvenkaste boje kore, grimizno crvene boje mesa. Sočnog je ploda, koji se topi u ustima, slatkog, intenzivno začinjenog okusa, sličnog šljivi, čvrstog mesa. Dobar je za konzumaciju u svježem stanju, ali i za preradu. Dozrijeva od 7. do kraja 9.mjeseca, može trajati na stablu 4-6 tjedana. Masa ploda je prosječno iznad 80 g, sadržaj topljive suhe tvari iznosi oko 18 °Brixa.

 Flavor supreme

Flavor supreme

Sorta je osrednje  krupnoće ploda, zelenkasto-kestenjaste prošarane kore, s crvenim rumenilom, crvene boje mesa. Slatkog je bogatog okusa, izrazite sočnosti, bez gorčine, čvrstog mesa. Rano dozrijeva, od sredine 6. do sredine 7.mjeseca.

Flavor heart

Flavor heart

Flavor heart izrazito je krupnog ploda, srcolikog oblika, nalik plodu trešnje, tamnoljubičaste-crne boje kore, svijetložute boje mesa, izvrsnog okusa. Dozrijeva od kraja 8. do sredine 9.mjeseca. Nedostatak je što meso brzo omekša.

Flavor queen

pluot
Flavor queen

Radi se o sortikrupnog ploda, svijetlozeleno-žute boje kore, jantarno narančaste boje mesa, ugodnog, slatkog okusa koji podsjeća na marelicu, sočno, čvrstog mesa. Dozrijeva od sredine 7. do sredine 9.mjeseca. Nedostatak ove sorte je slabiji prinos.

Flavor rich

Flavor rich

Flavor rich je krupnog, okruglog ploda, crne boje kore, žuto-narančaste boje mesa. Izrazite je produktivnosti, ali slabijeg je, osrednje slatkog okusa. Dozrijeva od kraja 8. do sredine 10.mjeseca.

Candy stripe

pluot
Candy stripe

Sortaje osrednje krupnoće ploda, okruglog oblika, ružičasto-žute boje kore, žute boje mesa. Nešto je kiselijeg, ali dobrog okusa, sočno, čvrstog mesa. Dozrijeva početkom 9.mjeseca.

Emerald drop

pluot
Emerald drop

Emerald drop je srednje velikog do velikog ploda, svijetlozelene boje kore, žuto-narančaste boje mesa. Izvrsnog je, okusa slatkog kao med, sočno, čvrstog mesa. Dozrijeva od sredine 7. i cijeli 8.mjesec.

Splash

pluot
Splash

Splash je sorta manjeg ploda, okruglog oblika, narančasto-crvene boje kore, žuto-narančaste boje mesa. Jako slatkog okusa, sličnog okusu trešnje, upotrebljava se za svježu potrošnju, sušena, u desertima. Dozrijeva od sredine 6. i 7.mjesec.

Neke od ostalih značajnih sorti su: flavorosa, flavor prince, flavor royal, flavor gem, geo pride, crimson royale, flavorglo, flavorella, flavor fall, dapple supreme, raspberry jewe, cherry, last chance itd. Sorte Pluota uglavnom nisu samooplodne, stoga je potreban oprašivač, neka druga sorta pluota s kojom su kompatibilne ili sorte japanske šljive pr. “santa rosa”, “burgundy”. U većem nasadu poželjno je posaditi minimalno 3 različite sorte pluota ili kombinirati 1 sortu Pluota i 1 sortu japanske šljive.

Prethodni članakČarobnjak iz Ozlja, primjer poljoprivrednika
Sljedeći članakKako uspješno uzgojiti muškatnu tikvu?
Marina Maretić, mag.ing.agr.
Rođena u Splitu, gdje završava osnovnu i srednju u školu. Preddiplomski studij Mediteranska poljoprivreda završava u Splitu, a diplomski studij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Interesna područja su joj voćarstvo, posebno zapostavljene vrste, povrćarstvo, vinogradarstvo i dr. Rođena je u Splitu 1990. godine. U Splitu završava osnovnu školu, a potom i matematičku gimnaziju gdje maturira s odličnim uspjehom. 2009. godine upisuje preddiplomski međusveučilišni studij „Mediteranska poljoprivreda“ u Splitu koji završava 2012. godine obranom završnog rada naslova „Nutritivna i zdravstvena vrijednost plodova jagode“ te stječe titulu sveučilišne prvostupnice inženjerke agronomije. Iste godine upisuje diplomski studij „Hortikultura-Voćarstvo“ na Agronomskom fakultetu u Zagrebu koji završava 2014. godine obranom diplomskog rada naslova „Kvaliteta perspektivnih sorata jagode neutralne dužine dana uzgojenih izvan sezone“ te stječe titulu magistre inženjerke agronomije (s najvećom pohvalom). Na preddiplomskom studiju stručnu praksu obavljala je na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu u laboratoriju i na vanjskim površinama, a tijekom studiranja na diplomskom studiju na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu obavljala je analize u laboratoriju i obrađivala je podatke u računalnim programima. Područja interesa: mediteransko voće, jagodasto voće, samoniklo voće, zapostavljene vrste, vinogradarstvo, povrćarstvo, rasadničarstvo, genetika, oplemenjivanje, botanika, kvaliteta i nutritivna vrijednost namirnica, ekološka poljoprivreda, stočarstvo, zaštita zemljopisnog podrijetla. Tijekom studiranja bila je koautor znanstvenih radova objavljenih u časopisima Pomologia Croatica i Glasnik zaštite bilja, sudjelovala je na Znanstveno-stručnom savjetovanju hrvatskih voćara 2014. godine te je dobitnica Rektorove nagrade Sveučilišta u Splitu za 2011. godinu.