Rasprave oko novog Zakona o sjemenu traju već nekoliko mjeseci. Potaknula su razna pitanja, a neka od tih pitanja uputili smo Ministarstvu poljoprivrede. Oni nisu nadležni za robne zalihe. Tako nisu odgovorili na pitanje ima li Hrvatska uopće sjeme poljoprivrednih kultura u robnim zalihama. Možemo se nadati da ima.
- Budući da su naši poljoprivrednici ove godine imali teškoće s nabavkom sjemena, zanimalo nas je postoji li kratkoročni plan i način kako povećati domaću proizvodnju sjemena? Sve u cilju da se za što više (bitnih) poljoprivrednih kultura postigne samodostatnost u proizvodnji sjemena?
–Već duže vrijeme raspravlja se o modelima potpore za sve koji se bave ili se žele baviti proizvodnjom sjemena. Za 2021. godinu u pripremi je natječaj za dodjelu potpore za poljoprivredna gospodarstva koja se bave sjemenarstvom i rasadničarstvom iz Mjere 4 podmjere 4.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava iz Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014 – 2020.
–Isto tako, već duži niz godina poljoprivredna gospodarstva putem mjere potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi, a koji uzgajaju domaće i udomaćene sorte poljoprivrednog bilja ostvaraju pravo na potporu, odnosno ostvaruju pravo na određena financijska sredstva po jedinici površine. Ova mjera u narednim godinama planira se preusmjeriti i financirati iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, podmjere 10. 1. Plaćanje obveza povezanih s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama. Odnosno financirati će se većim dijelom iz sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
-Isto tako, kroz podmjeru 10.2. velikim dijelom se financiraju aktivnosti na provedbi očuvanja biljnih genetskih izvora, gdje je stavljen naglasak na mogućnosti revitalizacije starih, autohtonih i tradicijskih sorti. Za 2022. godinu predlaže se i financiranje sjemenske i rasadničarske proizvodnje kroz proizvodno vezana plaćanja za sva ili neka poljoprivredna gospodarstva koja se bave proizvodnjom sjemena. Kad je riječ o prijedlogu za neka poljoprivredna gospodarstva misli se na financiranje za bitne poljoprivredne kulture. Na kraju novim prijedlogom Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja bolje bi se propisa sustav proizvodnje, stavljanja na tržište i uvoza poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala te usklađene nadležnosti i inspekcijski nadzor u tom segmentu, poručuju Iz Ministarstva poljoprivrede.
Što se tiče poreznih olakšica, člankom 38. stavkom 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/13 do 115/16), propisano je da se od 1. siječnja 2017. godine stopom PDV-a 13 %, među ostalim, oporezuju: sadnice i sjemenje; gnojiva i pesticidi te drugi agrokemijski proizvodi te hrana za životinje, osim hrane za kućne ljubimce. Možda će ubuduće biti još ovakvih poreznih olakšica kad je u pitanju poljoprivredni reprodukcijski materijal.
- Je li Hrvatska pripremljena za eventualni slučaj krize sa sjemenom u 2022.?
–Nacrtom prijedloga Zakona želimo definirati sjetvu „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“. Takvo sjeme je prihvatljivo za sjetvu uz obveznu doradu. Tu bi postojale određene iznimke u pogledu samih poljoprivrednih proizvođača i u pogledu kultura. To se tiče ekoloških poljoprivrednih proizvođača i kultura koje bi se trebale, odnosno ne bi trebale dorađivati. Uglavnom sve žitarice bi bile podložne doradi. U nacrtu prijedloga Zakona propisan je i minimalan oblik dorade na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu. Također, naše sjemenarske kuće uvijek na zalihama imaju određene količine sjemena koje mogu „aktivirati“ u slučaju raznih nepogoda.
Što donosi Strategija razvoja poljoprivrede po pitanju sjemenarstva?
S obzirom na donošenje Nacionalne razvojne strategije i Strategije razvoja poljoprivrede od 2020. – 2030. upitali smo koliko je prostora u tom strateškom dokumentu posvećeno sjemenskoj proizvodnji u RH. Također i koji su ciljevi zadani za razvoj sjemenarstva u tom razdoblju?
–U Nacionalnoj razvojnoj strategiji i Strategiji razvoja poljoprivrede od 2020. – 2030. postavljena je osnova za daljnji razvoj sjemenarske i rasadničarske proizvodnje kroz ciljane mjere za pojedine podsektore. Dodatno usmjerenje u vezi razvoja sjemenarske (rasadničarske) proizvodnje će se regulirati i razvijati objavom strategijskih (zakonskih) odredbi na EU razini. One će se odnositi na usmjerenje realizacije ciljeva iz Grean Deala. Odnosno njegovih sastavnih strategija kao što je Strategija Farm to Fork, Stategija bioraznoliosti i drugo.
