Hrvatska je u prvom višegodišnjem financijskom razdoblju od ulaska u EU isplatila ukupno 33 milijarde kuna potpora. Unatoč vrlo visokim subvencijama, od ulaska u EU do danas, Hrvatska nije uspjela dostići vrijednost poljoprivredne proizvodnje koju je imala prije pristupanja. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje je u 2012. godini iznosila 20,9 milijardi kuna. U prošloj godini je dosegnula 19,24 milijarde kuna i još je uvijek niža nego u godini ulaska RH u EU. Zaključak je to stručnjaka SMARTER-a, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju, iz analize o utjecaju ulaska i 8 godina članstva u EU na hrvatsku poljoprivredu, koja je sredinom srpnja predstavljena novinarima u Zagrebu.

Poljoprivreda je ulaskom u EU doživjela kumulativni šok snažne konkurencije otvorenog EU tržišta. Također i novih pravila EU poljoprivredne politike, te gubitka tradicionalnog CEFTA tržišta. Godinama nerješavana strukturna pitanja poljoprivrede dovela su do toga da je u prve tri godine izgubljeno preko 5 milijardi kuna vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, istaknula je Zvjezdana Blažić, konzultantica SMARTER-a.

Konzultantica Zvjezdana Blažić predstavila je analizu utjecaja ulaska i članstva Hrvatske u Eu na hrvatsku poljoprivredu

Još nismo dosegli vrijednost proizvodnje iz 2012.

Objasnila je kako je tek u 2015. godini zaustavljen pad i vrijednost polagano raste /stagnira. Od 2018. rast je značajniji, ali još nismo dosegnuli vrijednost proizvodnje koju smo imali u godini prije ulaska u EU. Prošle godine, u godini pandemije COVID-19, ostvarena je vrijednost proizvodnje u iznosu 19,2 milijarde kuna.

Količina plasiranog novca za poljoprivredu nije pratila značajnije promjene strukture proizvodnje. Nije bilo većeg utjecaja na rast i razvoj sektora. Vrijednost potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju rasla je s početnih 2,3 milijardi kuna/ odnosno oko 304 milijuna eura, u 2013. godini,  na gotovo 6,8 milijardi kuna/ oko 909 milijuna eura, isplaćenih u 2020. godini.

poljoprivreda nakon ulaska u eu
Vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u razdoblju od 2010.-2020.

Za izravna plaćanja se ukupno do sada u programskom razdoblju isplatilo 2,2 milijarde eura. Za ruralni razvoj isplaćeno je 1,77 milijardi eur. Očekuje se još dodatna isplata od 2,3 milijarde eura (kroz isplatu N +3 godine). Tu su i posebni nacionalni programi – CMO programi (vino, pčela i drugo) – za koje je isplaćeno gotovo 40 milijuna eura. Sveukupna vrijednost isplaćenih potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iznosi 4,46 milijardi eura / 33 milijardi kuna od 2013. do 2020. godine.

-Struktura poljoprivredne proizvodnje se mijenja malo i sporo. Veći iskorak u rezultatima postignut je jedino u ratarskoj proizvodnji, koja ni u jednom strateškom dokumentu o kojem se danas raspravlja, nije predmet interesa – kako je osnažiti i povezati vertikalno i horizontalno, kako bi se rast ratarske proizvodnje nastavio i povezao sa stočarskom proizvodnjom i preradom (izmjena kultura, proteinski usjevi, NON-GMO, infrastruktura, skladišta, silosi, financiranje, instrumenti plaćanja). Moramo rezultate ratarstva adekvatno vrednovati i maksimalno podržati. Njih će biti teško zadržati uzimajući u obzir rastuće „zelene“ zahtjeve, upozorava Blažić.

Vrijednost otkupa svih poljoprivrednih proizvoda u 2020. godini ostvarena je u iznosu 7,87 milijardi kuna. To je gotovo na istoj razini kao i 2019. godine. Usporedno s 2013. godinom, vrijednost otkupa svih poljoprivrednih proizvoda manja je za 17%.

U ukupnoj vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda OPG sudjeluju sa 3,19 milijardi ili 40%, a  4,68 milijardi kuna ostvaruju pravne osobe i obrtnici, odnosno 60%. Ipak, kod navedenih treba uzeti u obzir da se veliki dio prodaje proizvoda OPG-a odvija izvan službenih kanala prodaje.

poljoprivreda nakon ulaska u eu
Vrijednosti otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, Izvor  DZS

Bez promjena u strukturi proizvodnje

U SMARTER-u ističu kako u strukturi poljoprivredne proizvodnje nije došlo do većih promjena. Udio proizvodnje žitarica je pao, ali snažno raste udio proizvodnje industrijskog bilja, osobito uljarica i soje, te krmnog bilja. Udio proizvodnje mlijeka je značajno pao, ali se povećala proizvodnja svinja, goveda i peradi. Raste udio proizvodnje povrća, a značajno pada kod proizvodnje voća. Pad je zabilježen i kod  proizvodnje vina, a raste udio proizvodnje maslinova ulja.

Izvoz poljoprivrednih proizvoda u 2020. godini rastao je za 8%. Uvoz je bio manji za 6% u odnosu na 2019. godinu. Pokazatelje u vanjskotrgovinskoj razmijeni treba gledati i kroz aspekt otežanog međunarodnog protoka robe početkom godine, te smanjenje potražnje (domaće, a posebice turističke) –  što je sve utjecalo na smanjenje uvoza, ističu u SMARTER-u.

poljoprivreda nakon ulaska u eu
Struktura vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, Izvor Eurostat

-Struktura vanjskotrgovinske razmjene RH pokazuje da imamo suficit u razmjeni žitarica, uljarica, riba, te mesnih i ribljih prerađevina. Žitarice i uljarice generiraju 77% suficita. U svim ostalim kategorijama ostvaruje se deficit. Najveći je deficit u razmjeni mesa, mlijeka i jaja, hrane za životinje, voća i pića. Tako meso, mlijeko i jaja, te hrana za životinje generiraju čak 46% deficita,objasnila je Blažić.

poljoprivreda nakon ulaska u eu
Samodostatnost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 2013 i 2018. godine u RH, Izvor Agronomski fakultet u Zagrebu i DZS, obrada Smarter

Financiranje poljoprivrede u novom programskom razdoblju (2021 -2027)

U novom programskom razdoblju Hrvatskoj će biti dostupno ukupno 3,42 milijarde eura. Prvi nacrt Ministarstva poljoprivrede pokazuje da će se kroz mjere poljoprivredne politike, koje se financiraju iz proračuna EU-a, za izravna plaćanja usmjeriti okvirni iznos 1,87 milijardi eura, od čega 25% za klimu i okoliš.  Za mjere ruralnog razvoja okvirni iznos je 1,49 milijardi kuna. Od toga se na ulaganja planira izdvojiti manje od 20% sredstava, a čak 35% za klimu i okoliš. Ulaganja u područja s prirodnim ograničenjima trebala bi biti 20%, razmjena znanja i inovacije 2,5% i dr. Za sektorske mjere – Vinska omotnica i pčelarski program namijenjeno je 61,5 milijuna eura.

Procjena  SMARTER-a je da ovaj novi financijski okvir Strateški plan u okviru ZPP-a, koji bi se trebao uklopiti u Zeleni plan i dvije ključne EU strategije – Od Polja do stola i Strategiju o bioraznolikosti, treba prilagoditi hrvatskim potrebama kako bi donio onaj značajniji iskorak, kako hrvatski poljoprivredni sektor ne bi i dalje zaostajao u konkurentnosti i produktivnosti. Kod okolišno/klimatskih pitanja povezanih s poljoprivredom (npr. bioraznolikost, emisije stakleničkih plinova), Hrvatska ostvaruje nešto bolje rezultate od prosjeka EU. Tako bi bilo logično da se sredstva u većoj mjeri usmjeravaju u intervencije koje će doprinijeti jačanju proizvodnje.

vrijednost poljoprivredne proizvodnje

Regionalizacija proizvodnje, horizontalno i vertikalno povezivanje proizvodnje i prerade, udruživanje proizvođača, investicije u preradu i razvoj proizvoda dodane vrijednosti, kao i snažna promocija domaće proizvodnje uz stalnu suradnju svih dionika,  ključni su za razvoj poljoprivrede i podizanje samodostatnosti u proizvodnji hrane. Hrvatskoj nedostaje znanje, investicije u moderne tehnologije i veća usmjerenost na proizvodnju i izvoz. Bez proizvodnje, novih radnih mjesta i modernizacije, kao i podizanja produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje neće biti niti razvoja ruralnih krajeva, ostanka stanovništava na selu, te snažnog iskoraka iz sadašnje situacije, ključne su poruke SMARTER-a.

Zaključak analize tvrtke Smarter upućuje da sve analize stanja u poljoprivredi, kroz ovih 8 godina od ulaska Hrvatske u EU, kao i nove promjene ZPP-a koje su snažno usmjerene na klimu i okoliš, pokazuju da bi hrvatska poljoprivreda mogla imati daljnju stagnaciju.

Posebice bi to moglo biti u sektoru ratarstva koji će biti na udaru (manje korištenje pesticida, eko sheme i dr.). Također i stočarstva, koje je detektirano kao ključno u prevelikoj emisiji staklenički plinova. Prvi draft prijedloga strateškog plana RH, po našem mišljenju, teško će moći doprinijeti ciljevima iz Strategijom poljoprivrede i povećanju vrijednosti poljoprivredne proizvodnje do 2030. godine na 30 milijardi kuna. Zaštita okoliša i ekonomska konkurentnost jednaki su i komplementarni, te ne bi trebali stavljati naglasak samo na jednu komponentu.

IZVOR: Smarter.hr

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPovećanje izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za 16 %
Sljedeći članakMassey Ferguson – novi modeli utovarivača još veće produktivnosti
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.