Neuobičajen razvoj vremenskih prilika tijekom zimskih mjeseci ima dosta veliki utjecaj na razvoj ozimih ratarskih usjeva. Nekoliko posljednjih godina, nažalost, u zimskim mjesecima ne bilježimo značajne količine oborina u obliku snijega. On bi osim zaštite usjeva od niskih temperatura, utjecao na količinu vlage u tlu.
Prema podacima DHMZ-a mjerne postaje Čakovec višegodišnji prosjek oborina u prva tri mjeseca od 1990. do 2002. godine iznosio je 99 mm. Zabilježeni prosjek oborina (iMetos uređaj) za iste mjesece od 2006. do 2016.godine iznosio 145,18 mm. Prema trenutno prikupljenim podacima na području Murskog Središća bilježimo samo 39,4 mm oborina/m². Prema količinama oborina ove mjesece možemo uspoređivati s istim vremenskim razdobljem u 2011. i 2012. g.
Zima bez snijega, smanjena količina oborina, pomanjkanje vlage u tlu; niske temperature i sve viša cijena mineralnih gnojiva uzrokovala su nepravovremenu ili neadekvatnu provedbu prvih prihrana ozimih usjeva. Također, treba spomenuti da je razdoblje niskih temperatura koje su uobičajene tijekom zimskih mjeseci nastupio kasnije. Tako najnižu minimalnu temperaturu na području Međimurja bilježimo 12. ožujka 2022. i ona je iznosila -10,2°C.
Prva proljetna prihrana, poglavito ozime pšenice i pšenoraži koje s vegetacijskom fazom busanja započinju u proljeće, utječe na intenzitet busanja (koliko će se vlati izgraditi osim glavne), dužinu klasa i broj zrna u klasu.
Treba pravovremeno gnojiti
Optimalno vrijeme za provedbu prve prihrane ozime pšenice je početak busanja (BBCH 21). Zbog navedenog, u slučaju nepravovremene provedbe prihrane ili primjena premalih količina dušika u ovoj vegetacijskoj fazi uzrokuje ostvarivanje manjih prinosa prilikom žetve. Na trenutno stanje ozimih usjeva osim vremenskih prilika veliki utjecaj imaju stanje tla i vrijeme sjetve. Usjevi posijani u kasnijim rokovima sjetve od optimalnih, kao i usjevi na tlima lošije kvalitete (slabije strukture, zbijena tla) imaju slabije razvijeni korijenov sustav. Na takvim usjevima su vidljivi znakovi nedostatka vode i hraniva.
Simptomi nepovoljnih vremenskih prilika i nepravovremene prihrane (žućenje usjeva) uočljiviji su na usjevima ječma. Oni s vegetacijskom fazom busanja započinje u jesenskim mjesecima i ima pliće razvijeni korijenov sustav od ostalih žitarica. Problemi bi mogli nastupiti zbog najavljenog razdoblja viših temperatura kod usjeva pšenica posijanih nakon optimalnih rokova sjetve i sortama pšenice koje se siju sa smanjenom količinom sjemena.
Kod sorata čija se sjetva obavlja sa smanjenom količinom sjemena javlja se pojačano busanje u proljeće. Više temperature kod tih sorata i usjeva sijanih izvan optimalnih rokova mogle bi uzrokovati prekid vegetacijske faze busanja. Time i na smanjeni sklop klasova po m² i ostvarivanje nižih prinosa.
