Za izradu plana korištenja povrtnjaka tijekom godine potrebno je poznavati zahtjeve uzgajanih vrsta za klimom (temperatura, voda) i tlom (fizikalne i kemijske karakteristike, opskrbljenost hranivima), duljinu vegetacije odabrane sorte, mogućnost uzgoja u monokulturi ili potrebu za plodoredom itd. Uz dobar plan, na istoj površini moguće je imati dvije, a ponekad čak i tri proizvodnje tijekom godine. Potrebno je naravno poznavati i tehnologiju proizvodnje odabranih vrsta povrća.

Dobar plan korištenja povrtnjaka može se napraviti i temeljem poznavanja potrebne količine povrća za prehranu obitelji s određenim brojem članova. Poznato je kako za uravnoteženu i zdravu prehranu treba godišnje 80 do 100 kg raznovrsnog povrća po osobi. Ako se u potrebe za povrćem uključi i krumpir, potrebna godišnja količina raste na 160 do 200 kg po osobi.

Primjer povrtnjaka za četveročlanu obitelj

Kolika je optimalna (dovoljna) površina povrtnjaka zaista je teško reći budući da svaka obitelj ima različite potrebe i preferencije kad se govori o hrani, odnosno površina ovisi o tome koliko i čega se uzgaja. U nastavku će biti prikazan primjer povrtnjaka za četveročlanu obitelj. Iz priloženih tablica vidljivo je kako se oko 400 kg povrća (bez krumpira) može ubrati na oko 200 m2 površine, koristeći dio površine za uzgoj dvije kulture tijekom godine.

U primjeru je površina povrtnjaka razdijeljena na tri dijela. Prvi dio predstavlja povrće ljetne sjetve, odnosno sadnje. Ta ista površina može se koristiti za neke jesenske, odnosno proljetne usjeve. Drugi dio koristi se za povrtne vrste koje se siju, odnosno sade u proljeće, nakon kojih se na istoj površini može obaviti kasno ljetna ili jesenska sjetva, odnosno sadnja. Treći dio povrtnjaka je namijenjen uzgoju višegodišnjeg povrća te začinskog i aromatičnog bilja.

Ovakav plan može poslužiti za orijentaciju, a svatko može kombinirati vrste povrća kako njemu to najbolje odgovara (prema osobnoj potrošnji), odnosno prema uvjetima uzgoja (uzevši u obzir i klimatsko područje). Plan se može izraditi i osmisliti već tijekom zime, kako bi se na vrijeme moglo nabaviti potrebno sjeme, kao i sve ostalo što je potrebno za rad u povrtnjaku. Poželjno je nabaviti mineralno gnojivo, po potrebi izgraditi zaštićeni prostor (niski ili visoki tunel), nabaviti potreban alat i drugo.

Mogu se saditi /sijati po dvije kulture

Osim prikazanog plana, u kojem poslije jedne kulture dolazi druga, povrtnjak se može iskorištavati još intenzivnije, na način da se istovremeno na istoj površini uzgajaju po dvije kulture. U tom slučaju se sjetva ili sadnja nove kulture obavlja prije nego što je prethodna pobrana. Npr. špinat ili blitva posijani u jesen beru se tijekom travnja i svibnja. Već u ožujku ili početkom travnja može se u usjev špinata saditi rani kupus ili kelj. Na taj se način, do završetka berbe špinata presadnice dobro ukorijene, čime se dobiva na vremenu. Također, na početku vegetacije u proljeće može se u usjev bilo koje kulture sijati npr. rotkvica, koja se bere za 4 do 5 tjedana.

Planirani su relativno niski prinosi računajući kako ne postoji mogućnost navodnjavanja/zalijevanja, kako je moguća pojava vremenskih neprilika (mraz, tuča) tijekom uzgoja itd. Osim toga, pretpostavlja se da će se dio povrća konzervirati ili spremiti za zimu u svježem stanju. Tako se, na primjer, planiranih 30 kg zrna graška ne može utrošiti u relativno kratkoj sezoni. Smrzavanjem se grašak odlično konzervira i maksimalno čuva njegova kvaliteta.

U prikazanim tablicama su navedene godišnje potrebe najvažnijih vrsta povrća za 4 osobe, prinos za svaku kulturu i potrebna površina za 4 osobe za svaku vrstu povrća posebno te ukupna površina za cijeli povrtnjak. Kako se služiti ovim tablicama prikazat će se na primjeru rajčice. Ako primjerice želite uzgojiti dovoljno rajčice za četveročlanu obitelj, vidjet ćete u tablici da za 4 osobe treba uzgojiti 40 kg. Ako je prosječni urod rajčice 4 kg/m2, da biste uzgojili 40 kg rajčice morate je posaditi na 10 četvornih metara. Tako možete izračunati za svaku kulturu, sve podatke potom zbrojiti i dobit ćete ukupnu površinu vašega povrtnjaka.

Tablica 1. Ljetna sjetva/sadnja od svibnja do srpnja

KulturaPotreba kg povrća za 4 osobePrinos, kg/m2Potrebna površina, m2
Rajčica40410
Paprika1628
Patlidžan331
Kupus kasni3248
Kelj kasni632
Kelj pupčar60,512
Cvjetača kasna1234
Tikvice842
Krastavac1234
Korabica422
Celer623
Grah mahunar24212
Ukupno  68

Tablica 2. Jesenska sadnja od srpnja do rujna i proljetna sjetva od veljače do svibnja, djelomično na istoj površini

KulturaPotreba kg povrća  za 4 osobePrinos, kg/m2Potrebna površina, m2
Špinat15115
Matovilac40,58
Salata1025
Cikla331
Češnjak422
Mladi luk80,516
Grašak100,520
Ukupno  67

Tablica 3. Proljetna sjetva i sadnja

KulturaPotreba kg povrća  za 4 osobePrinos, kg/m2Potrebna površina, m2
Luk36312
Bob331
Kupus rani824
Kelj rani212
Cvjetača rana824
Korabica221
Grašak200,540
Salata1226
Mrkva1644
Cikla531,7
Peršin632
Pastrnjak651,2
Rotkvica515
Ukupno  85

Tablica 4. Kasno ljetna sjetva/sadnja

KulturaPotreba kg povrća za 4 osobePrinos, kg/m2Potrebna površina, m2
Krastavci za kiseljenje824
Rotkva623
Mrkva1644
Poriluk824
Endivija1226
Salata422
Radič414
Komorač422
Kineski kupus422
Ukupno  31

Tablica 5. Višegodišnje povrće i začinsko bilje

KulturaPotreba kg povrća za 4 osobePrinos, kg/m2Potrebna površina, m2
Hren212
Rabarbara422
Šparga60,512
Začinsko bilje10110
Ukupno  26
Uzgoj vlastitog povrća je neprocjenjiv

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDugo sušno razdoblje utječe na žitarice
Sljedeći članakPodnošenje zahtjeva potpore za nabavu mineralnog gnojiva od 1. travnja
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.