Održavanje tla u međurednom prostoru ima izravni utjecaj na plodnost. Jedna od mjera je i malčiranje živim malčem od djetelinsko-travnih smjesa.

Leguminoze imaju utjecaj na mikrobiološku populaciju u zemljištu, a osobito na količinu dušika kojeg fiksiraju kvržične bakterije na njihovom korijenu. Pokošena zelena masa se na tlu raspada do humusa koji se ovom mjerom znatno povećava. Uz redovitu gnojidbu stajnjakom i košnja doprinosi većoj razini plodnosti. Raspadanjem organske tvari tlo se obogaćuje fosforom i kalijem.

Nastor od DTS-a zadržava vlagu i poboljšava drenažu tjekom ljetnih mjeseci i umanjuje razvoj višegodišnjih poludrvenastih i drvenastih biljaka. Na nagnutim terenima ovom mjerom se sprječava erozija, smanjuje se zbijenost površinskog sloja i održava mrvičasta struktura. Važno je da zeleni pokrivač ne utječe na odlike kultivara vinove loze, tj. svojstava bobice i sastava soka te mošta. U ekološkoj i integriranoj vinogradarskoj i voćarskoj proizvodnji preporuča se ostaviti pokrovni usjev od biljaka koje prirodno zatravnjuju površinu (rezidentna vegetacija).

Sjetvu trava, djetelina ili DTS-a je preporučljivo planirati za jesen nakon berbe. Mogu se primjeniti i smjese za korisne kukce sjetvom cvatućih biljaka – trava koje ih na taj način zadržavaju u vinogradu i voćnjaku – polinacijski pojasevi.

Kod izbora uređaja potrebno je utvrditi za koje namjene na OPG-u nam treba. Građa malčera je robusna s debelom oplatom, velikim ležajevima i osovinom. Osim u vinogradima koristi se i u voćnjacima s velikim krošnjama. Za pogon je potreban traktor od 40 do 80 KS. Ima mogućnost redukcije broja okretaja priključnog vratila na 540 o/min ili 1000 o/min. Prednji kotači služe za namještanje visine rada, isto kao i zadnji valjak. Bočni pomak se regulira mehanički.

Košnja se obavlja između i unutar redova. Cijeli uređaj se hidraulički pomiče u desno. Bočni disk s oprugama i ticalima za unutarednu košnju radi preko hidromotora. Na središnjim rotorima se nalaze kruti noževi, dok se na bočnim montiraju plivajući. Visina bočnog diska je 24 cm, standard. Ukupna širina stroja je 310 cm, dok radni zahvat može ići i do 360 cm. Dodatnu opremu čine i prednji zaštitni lanci. Tu je i prskalica 120 – 200 l koja se montira na bočni disk. Služi za unutaredno tretiranje korova koju otvara i zatvara ticalo na disku.

Precizna košnja

Bočna hidraulična kosilica radi preko hidraulike traktora koji treba osigurati protok ulja 28-35 l/min i tlak od 160 bara. Treba imati hladnjak ulja. Volumen spremnika za ulje je 42 l. Težina uređaja je 145 kg. Radna širina zahvata je 54 cm.

Za kvalitetan rad je potrebna radna brzina oko 3 km/h. Uređaj ima dva noža, a dodatnu opremu čini precizna elektro regulacija procesa košnje iz kabine. Ima dodatne postavke za svaku kulturu na kojoj se zahvat obavlja. Cilj je umanjiti oštećenja na višegodišnjim djelovima.

https://www.inobrezice.com/hrv/

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako uzgojiti grašak šećerac?
Sljedeći članakDugo sušno razdoblje utječe na žitarice
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.