Zimska strojna rezidba

157

Veliki voćnjaci i vinogradi traže uvođenje mehanizacije u gotovo sve agrotehničke i pomotehničke zahvate. Poslovi zimske rezidbe, vršikanja i zelene rezidbe iziskuju određeni broj radnika. Različiti suvremeni strojevi mogu uštediti 30- 60 radnih sati/hektaru!

Kad se orezuje zimi?

U pravilu je to 2-3 tjedna tijekom kasne zime i ranog proljeća. Vremenski uvjeti u tom razdoblju baš i ne idu na ruku voćarima i vinogradarima. U prvom redu zbog snijega, zime, kiše i raskvašenog terena. Nakon strojne rezidbe ostaje ručna korektivna rezidba (smanjena za 70-80%). Rezidba strojevima ima prednost u brzini izvođenja i smanjivanju troškova. Uvijek se postavlja pitanje dostupnosti i vraćanja investicije, naročito zbog prilika koje prate otkupne cijene voća i sveukupno stanje u našem voćarstvu i vinogradarstvu.

Strojevi za zimsku rezidbu s kružnim pilama

""

Upotrebljavaju se u voćnjacima i maslinicima. Diskovi režu grane 6-10 cm promjera, a ovisno o modelu imaju radijus od 130-450 cm. Pogon dobivaju preko hidro motora. Rad je i vodoravan i okomit. Spremnik ulja hidraulične instalacije je 80l, protok treba biti 30-40l/min. Fino pomicanje reznih uređaja omogućuje različite adaptacije na voćnjak i redove, a ove performanse se reguliraju preko hidro cilindra. Diskovi se mogu pomicati pod različitim kutevima. Uređaj se podiže u visinu. Nagib vodoravnog noža je +-90 stupnjeva, otklon gredelja +-15 stupnjeva. Pogodan je za oblik krošnje stošca i mono konusa. Cijena se kreće od 160.000-220.000kn.

Strojevi za rezidbu s diskovima

Ovi strojevi imaju okomiti nosač diskova. Poslagani su u rešetku (dva para) i nalaze se na distributoru. Imaju tri dimenzije nosača koji omogućavaju trinaest različitih dimenzija rezidbe. Mogućnosti se kreću od 21 cm za kratku do 105 cm kod duge rezidbe. Elektrohidraulika je neovisna o traktoru. Ispred diskova se nalazi ticalo za siguran rad, pa se tako nailaskom na stup automatski otvara i zatvara.

Mala težina omogućava rad na strmim položajima, a postoji i izvedba priključka s bočnom (okomitom strižnom kosom) i manjom horizontalnom. Pogodna je za rezidbu manjih grana (promjer 2-3 cm), gdje je već postignuto smirivanje vegetacije. Kosa se nagibom prilagođava redovima. Hidraulički se mijenja nagib, pomiče gornja strižna glava te izmak lijevo-desno i gore-dolje. Priključivanje je na prednju hidrauliku. Pumpa ima kapacitet 30l ulja.

""

Priključak namjenjen za zelenu rezidbu vinove loze, naziva se i vršikač, jer skida gornje grane i lišće. Reže red vinograda od jednom sa dvije strane. Horizontalni rezač ima dva noža sa reznom duljinom 800mm.

Cjelokupni rad se namješta hidraulikom. Njezine mogućnosti su namještanje visine, gornjeg nosača i bočnog nosača s jednim cilindrom.Noževi su izrađeni od inoxa, promjera 420mm. Specifični oblik ima prednost da se ne mora brusiti. Upravljanje se obavlja pomoću pet ručica, a regulira se i brzina vrtnje. Sustav ima 2 hidraulične pumpe koje stvaraju tlak ulja 150bara, dok protok iznosi 22l/min. Zaštitni okvir je napravljen od laganog aluminija, time se smanjila težina priključka, što nije zanemarivo za hidrauliku.

Za pogon je potreban traktor od 35KS. Postiže radnu efikasnost 1,2-1,5ha/h. Vršikanjem se postiže bolji protok zraka kroz lozu, a prskanje sredstvima za zaštitu bilja postiže puni učinak, jer sredstvo ulazi u unutrašnjost trsa. Defolijator je uređaj za odstranjivanje viška listova koji zaklanjaju sunce. Upotrebljava se u vinogradarstvu i voćarstvu. Tlak zraka stvara pumpa koja ga crijevom distribuira do rotora i glave.

Osobito je važan zahvat kod stolnih sorata grožđa i kod graševine. Otvaranjem se postiže bolja osunčanost grozda u zriobi. Mladice bolje sazrijevaju, tako da bolje prezimljavaju. Skida se oko 25% lisne mase. Sustav upuhuje zrak u krošnju pod niskim tlakom tako da se list otpuše, a ne trga. Struja zraka teče u razini voća ili grožđa. Posebno konstruirani rotor istovremeno ispuhuje zrak i okreće se. Brzi protok preko defolijatorskih glava skida listove. Njihova visina rada se može namještati pomoću hidraulike. Rad se može obavljati od razdoblja cvatnje do berbe.

""

Strojnom rezidbom se može ići na užu krošnju. Prednosti su u povećavanju rodne površine u odnosu na ukupni volumen. Sadašnji prosjek promjera krošnje od 150 cm se stanjuje na 90-100 cm (usko vreteno ili „balerina“).

Stvara se ravnoteža između rasta i rodnosti. Na kvalitetu plodova može utjecati i podzemni rez korijena, a umanjuje se i porast krošnje. Mora se raditi pravilno i u godinama s nižom rodnosti. Danas postoji mehanizacija za izvođenje reza korijena. Na strojni rez dobro reagiraju sorte Jonagold, Fuji i Boskoop. Nakon tri godine rast voćke se smiruje, pa se ne moraju upotrebljavati regulatori rasta. Berba je brža, jer se plodovi nalaze na obodu krošnje. Ostaci od rezidbe se mogu usitniti malčerom, a priključivanjem na zadnju hidrauliku zahvat se obavlja u jednom prohodu. Rozgvu vinove loze je potrebno iznijeti izvan vinograda. Veće količine se mogu balirati i poslužiti kao izvor biomase. Sve izraženiji problem fitoplazmoza zahtjeva spaljivanje rozgve kao jedan od oblika preventivne zaštite vinograda.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakSam napisao projekt i dobio sredstva za mlade poljoprivrednike
Sljedeći članakPojava influence ptica kod Vinkovaca
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.