Časopis

Velika hvala svim sudionicima, izlagačima, suorganizatorima, podupirateljima, pokroviteljima, sponzorima i svima drugima koji su prisustvovali na 3. hrvatskom stručnom seminaru o proizvodnji povrća pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede u Svetom Martinu. U ugodnom društvu, uz korisne susrete i razgovore s kolegama i poslovnim suradnicima, te uz zanimljive i stručne sadržaje, zajedno smo jači u osluškivanju potreba i problema tržišta i poljoprivrednih proizvođača. Pridonosimo razvoju hrvatskog povrćarstva i dalje. Vidimo se i iduće godine! Vaši organizatori: Gospodarski list i Društvo agrarnih novinara Hrvatske

Biti poljoprivrednik je časno i plemenito zanimanje, pa i najvažnije jer kako anegdota kaže, odvjetnika u životu prosječni građanin zatreba možda nekoliko puta, kao i policajca, vatrogasca, razne službenike također. Ako je dobrog zdravlja, građanin neće trebati često niti liječnika, ali poljoprivrednika će trebati barem 3 puta dnevno. Za doručak, ručak i večeru.

Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. godine vrijednim oko 2.4 milijarde EUR-a obuhvaćene su mjere koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće. Programom je predviđeno 62 tipa operacije (TOP) iz 36 pod-mjera unutar 15 mjera (M), uz mjere 20 „Tehnička pomoć“ i 18 „Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja za Hrvatsku“. U ovom članku donosimo prikaz natječaja u 2017. i 2018. godini iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. - 2020. godine.

Pasji trn na našem se području može naći u obliku različitih podvrsta u planinskim dolinama i obalnom području, a u vrtovima i parkovima uzgaja se i kao ukrasni grm. U novije vrijeme pojavili su se i uzgajivači u Hrvatskoj koji vide mogućnost zarade na ovoj zanimljivoj i ljekovitoj voćnoj vrsti.

Amarilis (Ammarilis vittatum) je lukovičasta biljka uskih dugih listova, čvrste i uspravne cvjetne stapke na kojoj se nalaze upadljivo veliki cvjetovi crvene, narančaste, bijele boje, a mogu biti i dvobojni, prugasti.

Čitajte u ovom broju:

Unutarnja mikroklima je temeljni preduvjet uspješne proizvodnje povrća u zatvorenim prostorima. Njeno održavanje može biti djelom i prirodno. Otvaranjem prozora ili podizanjem najlona osiguravamo provjetravanje. No, ono nije uvijek dovoljno za profesionalnu proizvodnju. Ekstremne vrućine ili hladnoća mogu uništiti trud povrtlara u jednom danu ili noći. Zato postoje uređaji koji kontinuirano održavaju mikroklimu u optimalnim uvjetima.

Razvojem simbiotskog odnosa s gljivicama, biljke ne samo da postaju otpornije na bolesti već i mogu doprinijeti održivim agronomskim praksama. Zaključak je to studije provedene na Sveučilištu u Göteborgu.

Prema Pravilniku o medu (NN 53/2015) med je prirodna slatka tvar koju pčele izrađuju tako da skupljaju sokove žlijezda nektarija ili/i druge slatke sokove koji se nađu na živim dijelovima biljke ili izlučevine insekata (koji sišu na živim dijelovima bilja). Pri tome tu slatku tvar obogate tvarima svoga tijela, u tijelu je prerade, spreme u saće i puste da dozori. Pčele, osim meda, proizvode i cvjetni prah, propolis, matičnu mliječ i vosak, koji su iznimno cijenjeni kod potrošača i direktno povećavaju ekonomičnost držanja pčela.

Europska komisija nije uspjela donijeti odluku o tome da produlji dozvolu upotrebe glifosata u EU, jer Stalni odbor za biljke, krmiva i hranu (SCo- PAFF) nije u listopadu donio odluku kvalificiranom većinom. Sadašnja licenca za glifosat vrijedi do 15. prosinca 2017. godine.

Budući da herbicidu glifosatu sredinom prosinca ove godine istječe rok dopuštenja za primjenu na razini EU, ponovno se diže medijska „prašina“ oko ovog herbicida. Medijski je najaktivniji jedan naš europarlamentarac (Glas Slavonije, Slobodna Dalmacija, Večernji list, Jutarnji list). Na žalost, informacije i poluinformacije javnosti podastiru nedovoljno kompetentne osobe koje o sredstvima za zaštitu bilja znaju malo ili ne znaju ništa. Pojava nije rijetkost i tako će i nadalje biti sve dok struka i znanost skrštenih ruku mirno to promatra. Dopustite da na primjeru glifosata (zbog aktualnosti) ali i zbog drugih slučajeva povlačenja velikog broja aktivnih tvari a time i sredstava za zaštitu bilja s tržišta EU, čitatelje argumentirano upoznamo s nekoliko činjenica.

Presadnice su sadnice zeljastih biljaka, uzgojene iz sjemena, rjeđe iz vegetativnih biljnih dijelova. Ovisno o roku i načinu uzgoja, presadnice povrća mogu se proizvesti u grijanim ili negrijanim zaštićenim prostorima, a sade se u zaštićene prostore ili na otvoreno. Proizvodnjom presadnica u zaštićenim prostorima skraćuje se vrijeme potrebno za rast na otvorenom, odnosno, omogućava se ranija proizvodnja na otvorenom, a time i bolja godišnja izmjena kultura te veće iskorištenje proizvodnih površina. Moguć je izbor boljih i ujednačenijih biljaka za sadnju, zbog čega usjevi povrća uzgojeni iz presadnica imaju ujednačeniji rast i dospijevanje u tehnološku zrelost. Proizvodnjom i sadnjom kvalitetnih i zdravih presadnica bolje se iskorištava potencijal rodnosti uzgajanih sorti.

Čitajte u ovom broju:

Vlada Republike Hrvatske donijela je novi jamstveni Program Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije - HAMAG- BICRO, koji je objavljen u Narodnim novinama br. 99/2017, te se primjenjuje počevši od 5. listopada 2017. godine.

Pripreme za uvođenje Nitratne direktive počele su prije sedam godina, u svrhu toga je izrađen priručnik Načela dobre poljoprivredne prakse. Cilj je bio uvesti sanitarno-higijenski red u poljoprivredu, a svrha zaštititi vodotokove od zagađenja izazvanog pretjeranim unošenjem dušika u tlo kroz nekontrolirano odlaganje stajskog gnojiva i gnojenje njiva prirodnim ili mineralnim gnojivom.

Kao najprofitabilnije ratarske kulture najčešće se izdvajaju soja i šećerna repa, koje se na prvom mjestu po isplativosti proizvodnje izmjenjuju ovisno o godini (klimatske prilike) i tržištu (cijenama).