Časopis

Danas su bakreni fungicidi važan dio programa zaštite brojnih poljoprivrednih kultura diljem svijeta. Vrlo je važno njihovo korištenje za suzbijanje plamenjače, pjegavosti i ostalih bolesti vinove loze i drugih kultura. Zbog globalnog zagađenja tla teškim metalima, pa i ostacima bakra iz biljne proizvodnje, prisutan je trend smanjenja dozvoljene količine bakra po jedinici površine u jednoj proizvodnoj sezoni. Zbog toga se sve manje koriste stare formulacije i bakreni pripravci koji su primjenjivani u visokim dozama, te su se ispirali u tlo u velikim količinama.

Čitajte u ovom broju:

Gospodarski list slavi 175 godina i nagrađuje! Povodom značajne obljetnice, 175 godina redovitog izlaženja, Gospodarski list vas daruje! Na vama je da nam pošaljete najstariji primjerak Gospodarskog lista koji čuvate. Desetero pretplatnika koji nam pošalju najstariji primjerak Gospodarskog lista darujemo godišnjom pretplatom.

Zimski luk (Allium fistulosum) nije široko rasprostranjena vrsta u našim krajevima i uglavnom se uzgaja kao višegodišnja biljka u kućnim vrtovima. Ne formira krupne lukovice tako da se najčešće koristi lažna stabljika i zeleno lišće kao mladi luk. Može se koristiti i samo lišće kao začin dodavanjem kuhanim jelima i salatama.

U hrvatskim plantažnim nasadima od jabučastog voća uglavnom uzgajamo jabuku i značajno manje krušku, dok su dunje i mušmule uglavnom prisutne kao pojedinačna stabla uz okućnice i/ili vikendice. Procjenjujemo da tek jednu trećinu od ukupnih površina jabučastog voća uzgajamo u suvremenim nasadima, dok su preostale dvije trećine površina stariji travnjački voćnjaci s tradicionalnim sortama na visokim stablašicama ili manje površine mješovitog voća koje rastu uz okućnice (vikendice). Premda je na dominantnoj vrsti jabuci početkom novog milenija bilo opisano više od 250 različitih vrsta štetnika (uglavnom kukaca i grinja), od prosječno zabilježenih šteta uzročnici biljnih bolesti čine gotovo 70%.

Čovjek je od davnina shvatio kako je njegov život nemoguć bez ovladavanja postupcima primjene i pretvorbe energije. Za dobivanje topline i svjetlosti najprije su se koristila goriva dobivena izravno iz prirode, primjerice drvo i poljoprivredni ostaci, odnosno sve ono što danas poznajemo pod pojmom biomasa.

Tijekom 2017. navršit će se 20 godina od kad su u Hrvatskoj prvi puta objavljeni radovi koji potvrđuju pojavu simptoma žućenja vinove loze (Grapevine yellows diseases) na nekim sortama vinove loze (Chradonnay, Pinot sivi) (Šarić i sur., 1997).

Marketing je opći pojam kojim se opisuju poslovne aktivnosti gospodarstva koje vode ka prodaji proizvoda i usluga. Danas se pod pojmom marketinga podrazumijeva sveobuhvatna filozofija vođenja poduzeća prema zahtjevima tržišta, odnosno potrošača. Marketing počinje s potrebama i željama potencijalnih kupaca, a ne s proizvodnjom. To je proces planiranja i provedbe poslovnih aktivnosti koji uključuje prikupljanje i analizu podataka s tržišta, odabir ciljnog tržišta, razvoj proizvoda, određivanje cijene, prodajnih kanala i komunikacije s potrošačima. To znači da je marketing puno širi od prodaje ili oglašavanja proizvoda. Bez odgovarajućeg marketinškog programa, čak i najbolja gospodarstva su osuđena na tržišni neuspjeh.

Svi strahovi koji su u vezi s hranom zadnjih godina učinili su da smo postali prilično oprezni i pritom se stvorilo prilično konfuzije i nepotrebne zabrinutosti. Zbog zabrinutosti u vezi kolesterola i salmonele, neki su ljudi počeli zazirati od jaja. Međutim, svrha je ovog članka pokazati da jaja, pod uvjetom da se s njima postupa propisno i da ih se kombinira s raznovrsnom i dobro uravnoteženom prehranom, igraju korisnu ulogu u zdravoj prehrani za cijelu obitelj.

Ljekovita svojstva zimzelena ili male pavenke (Vinca minor) poznata su još od davnina, a staro ime za zimzelen bilo je čarobnjakova ljubica, jer je ova biljka nekada bila važan sastojak čarolija i ljubavnih napitaka, a vjerovalo se da može istjerivati zle duhove. Danas je znanstveno dobro istražena i iz nje je izolirano oko 50 alkaloida.

Crvotočine su zeljaste, zimzelene biljke kojih je poznato oko 400 vrsta, a u našim šumama raste pet vrsta. Obična crvotočina (Lycopodium clavatum) jedna je od najčešćih. Voli kisela staništa i često raste u gustim, jastučastim nakupinama po crnogoričnim i miješanim šumama te po vlažnim planinskim livadama. U brojnim je zemljama svrstana u visoko ugrožene vrste, a kod nas je rijetka vrsta i ne smije se brati pa se za potrebe liječenja uvozi.

Jabuka je tradicijska najvažnija voćarska vrsta u Hrvatskoj i zauzima 22% ukupnih površina pod voćem, te 36% ukupne proizvodnje voća. Današnja proizvodnja jabuka u Republici Hrvatskoj ni količinom, ni kvalitetom ne zadovoljava domaću potražnju. Stoga se značajan dio domaće potrošnje namiruje iz uvoza, pri čemu se često uvozi jabuka niske kakvoće, koja ruši cijene domaćoj jabuci. Mnogi hrvatski proizvođači postigli su dobru kakvoću, no još uvijek ima onih koji prednost daju količini, a ne kakvoći. Suvremena tehnologija uzgoja omogućuje da se postižu redoviti prirodi od oko 50 t po hektaru uz najmanje 95 % prvoklasnih plodova.

Štetni puževi golaći najznačajnije štete u uljanoj repici čine kod klijanja i nicanja, te stadiju prvog pravog lista, iako značajne štete nastaju sve do stadija razvoja 4 prava lista. Sjeme uljane repice prije nicanja, zbog čvrste sjemene ovojnice, nije ugroženo.

Permakulturu (permanentnu agrikulturu), koja se zasniva na principima samoodrživosti poljoprivrednih sustava u bliskoj vezi s prirodom, šezdesetih je godina prošlog vijeka na svojoj farmi praktično razvio austrijski farmer Sepp Holzer, a teorijski su je razvili australci Bill Molison i David Holmgreen. Među razlozima razvoja permakulture jest i uočavanje činjenice da je suvremeni način obrade tla degradirao i osiromašio tlo. Primjena velikih poljoprivrednih strojeva, sve dubljeg oranja i dodavanje umjetnih poboljšivača kvalitete, utječe na plodnost tla, smanjuje prisutnost mikroorganizama u tlu i traži sve jaču umjetnu „zaštitu“ tla, zauvijek uništavajući prirodni životni imunitet zemljišta. Tu je i monokulturna proizvodnja koja dovodi do smanjenja bioraznolikosti, koja je neophodna za daljni opstanak čovječanstva.

Vrijeme je žetve, a najranija strna žitarica je ječam. Ječam je, prema strukturi proizvodnje žitarica u Republici Hrvatskoj, treća žitarica po zastupljenosti, nakon kukuruza i pšenice.

Toplo, sparno i povremeno kišovito razdoblje s početkom cvatnje vinograda povećava opasnost od moguće pojave biljnih patogena, pa vinogradari prije i naročito nakon cvatnje, na tek zametnutim bobicama, trebaju obavljati redovite mjere zaštite vinove loze od najvažnijih uzročnika bolesti.