Ostalo

Što su zapravo mahovine? Jesu li željene ili neželjene biljne vrste? Na slikama parkova može se uočiti ukrašavanje upravo s elementima mahovine, kamena i drveta. Međutim, u ovom članku ćemo obraditi mahovine kao neželjene biljne vrste, odnosno vrste koje umanjuju vrijednost travnjaka.

Biljke i plodovi biljaka i drveća (prije svega voćaka) macerirani u rakiji osim što “standardnim” rakijama daju novi izgled, boju i okus, imaju i određena ljekovita svojstva. Stoga je nemoguće pripremiti takve rakije, popularno zvane travarice, a da se ne spomenu i njihova ljekovita svojstva. U ovom prilogu izdvojili smo naše najuobičajenije rakije u koje se stavljaju trave, njihovi plodovi i plodovi voćaka.

U vrijeme berbe posljednjeg jesenskog povrća i uklanjanja biljnih ostataka tijekom pripreme povrtnjaka za zimsko mirovanje, postavlja se pitanje kamo s biljnim ostacima. Biootpad (ostaci voća i povrća pri pripremi obroka te vrtni otpad iz povrtnjaka, cvijetnjaka, voćnjaka) čini trećinu otpada jednog kućanstva, a ujedno je i vrijedna sirovina za proizvodnju kvalitetnog komposta. Stoga, zašto ne djelovati u skladu s načelima dobre poljoprivredne prakse i ne započeti s kompostiranjem upravo u jesen?

Sadnja ukrasnog bilja i uređivanje okućnice koristan je i zanimljiv hobi, u kojemu možete izraziti vlastitu maštu i ujedno uljepšati vrt. Postoje tisuće vrsta ukrasnih biljaka i nebrojeno mnogo raznih sorti koje svojim oblicima i bojama mogu oplemeniti svaki vrt. Lijepo uređen vrt omogućit će vam ugodan boravak na otvorenom, a za vrt u kojem ćete uživati ne trebate mnogo novca, već maštovite ideje i puno dobre volje i truda kako biste sami stvorili svoj zeleni raj.

Šimšir je gusti zimzeleni grm sporog rasta, sjajnih kožastih listova. U proljeće cvate neuglednim zelenkastožutim cvjetovima iz kojih se razvije svijetlo smeđi plod s nekoliko sjemenki. Uzgaja se svagdje, u priobalju, gdje se često susreće kao samonikla biljka, i u kontinentalnim krajevima jer dobro podnosi niske temperature. Dobro uspijeva na svim tlima, no najviše voli duboka vlažna tla.

Povrće se kao i voće ukuhava za zimu u patentnim staklenkama, pa je i postupak pripravljanja sličan. Kako nema vlastite kiseline koja bi ga čuvala od kvarenja, a i više je za raženo mikroorganizmima od voća, ukuhano povrće lakše se kvari od voća.

Novi Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju stupa na snagu 1. siječnja 2011., a njime se uređuju izravna plaćanja, mjere ruralnog razvoja, posebna potpora poljoprivredi, upravni i inspekcijski nadzor, te kaznene odredbe.

Postupak spremanja namirnica da bi se dulje sačuvale od kvarenja nazivamo konzerviranjem. Svježe namirnice podložne su kvarenju. Mikroorganizmi u njima i na njima razvijaju se, razmnažaju pod utjecajem zraka, topline i vlage, na taj način izazivaju njihovo truljenje, gnjiljenje i fermentaciju (vrenje). Namirnice tako postaju neuporabljive, čak štetne.

Na temelju Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda donesena je Uredba o potporama prozvođačkim organizacijama u sektoru voća i povrća. Njome se propisuju uvjeti i način provedbe mjera uređenja tržišta u sektoru voća i povrća, a odnose se na sustav posebnih pomoći u vidu potpora proizvođačkim organizacijama i potpora financiranju njihovih operativnih fondova i operativnih programa.

Zarobite mirisno bilje u boce za osvježenje zimskog jelovnika. Pripremljeno u octu ili ulju zamirisat će hladne i tople umake, marinade, meso za roštilj, jela s umakom od ribe…

Gotovo svaku vrstu voća i povrća možemo sušenjem konzervirati na obazriv način. Svježe namirnice biljnog porijekla sadržavaju relativno mnogo vode - od 80 do 90% - koja zajedno s prirodnim hranjivim tvarima predstavlja povoljnu podlogu za razvoj mikroorganizama kao što su gljivice plijesni i razne bakterije. U takvim uvjetima i pri normalnoj temperaturi one će se razmnožavati, u plodovima će nastati proces truljenja i fermentacije uslijed kojih plodovi postaju neukusni i neuporabljivi

Nedavno sam primila e-mail poruku s vrlo zanimljivim pitanjem jednog poduzetnika, a pitanje je glasilo: “Imam projekt kojim se želim kandidirati za sredstva IPARD programa, ali ne znam kome se u tu svrhu obratiti, tko mi u tome može pomoći, i koji je postupak dobivanja sredstava?”

Ulazimo u toplo doba godine kada veći broj ljudi odlazi na izlete, a mnogi obavljaju i različite poljoprivredne radove. Takav povratak prirodi, bilo da je riječ o radu na zemlji ili odmoru – običnoj šetnji, kampiranju u planinama i ribolovu na moru, može kriti neugodna iznenađenja. Ona su najčešće povezana s kukcima i zmijama od kojih neki imaju sustave za proizvodnju otrova (primjerice, žlijezde kod zmija) koji mogu unijeti u tijelo žrtve. Najčešće životinje otrovnice u našim krajevima su pojedini kukci – pčele, bumbari, ose, stršljeni, mravi, škorpioni, pauk crna udovica, zmije (poskok i riđovka) i neke ribe (pauk, škrpina i dr.).

Tijekom svibnja i lipnja ove godine na domaćem tržištu bilježimo najviše ovogodišnje cijene bikova simentalske pasmine. Prosječna otkupna cijena bikova u tjednu do 20. lipnja iznosila je 12,35 kn/kg, što je u odnosu na cijene prvog kvartala ove godine više za 6,7 posto. Iako su trenutno cijene najviše u ovoj godini, bitno je napomenuti da su one niže nego proteklih desetak godina.

Ovih dana raspisan je drugi krug natječaja za dodjelu IPARD sredstava Mjere 101 i 103. Točnije rečeno, 17. svibnja započinje zaprimanje prijava potencijalnih korisnika ovog programa u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Korisnicima je osiguran besplatni povrat prazne ambalaže isključivo ovih tvrtki: Agroavant, AgroChem-Maks, Agroteks, BASF, Bayer CropScience, Chromos Agro, Danon, Dow AgroSciences, Florel, Genera, Iskra Zelina Kemijska Industrija, Nufarm, Monsanto, Orchem, Pinus Agro, Stockton, Syngenta Agro.